Uz napuštene trgovine i prazne ulice malo je znakova života u makedonskom gradiću Valandovu iz kojeg mladi u velikom broju odlaze u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu. 

Demografska bomba otkucava

Kao i velik dio siromašnog jugoistoka Europe, Sjevernoj Makedoniji otkucava demografska bomba zbog starenja populacije, sve manje rođenih i masovne emigracije, piše agencija France Presse (AFP). 

Ta balkanska zemlja u zadnjih 20 godina izgubila je deset posto svog stanovništva. Danas u inozemstvu živi oko 600 hiljada Makedonaca, pokazuju podaci vlade i Svjetske banke. 

Slab ekonomski rast i izostanak investicija usporavaju napredak te zemlje koja 30 godina od svoje neovisnost ima samo 1.8 miliona stanovnika. 

‘Nestala’ četvrtina stanovništva

– Ako ste imali 2.4 milijuna stanovnika, a više od četvrtine ih nema, onda se doista morate ozbiljno zabrinuti što se događa – rekao je francuskoj agenciji Apostol Simovski, šef državnog statističkog zavoda. 

Sela i gradići poput Valandova, smještenog 146 kilometara od Skoplja, nude malo radnih mjesta, zbog čega oni s ambicijama moraju tražiti karijere drugdje. 

– Duh mladih sustavno je uništavan – rekao je Pero Kostadinov, 33-godišnji novoizabrani gradonačelnik. 

– Entuzijazam za borbu i ostanak u zemlji izgubljen je. 

Egzodus

Prvi rezultati zadnjeg makedonskog popisa stanovništva, provedenog u septembru prošle godine, pokazuju da je od 2002. zemlja izgubila više od 200 hiljada stanovnika. 

Od raspada Jugoslavije i stjecanja neovisnosti mnogi su se u Sjevernoj Makedoniji nadali članstvu u Europskoj uniji i dobrobitima koje ono donosi. 

No makedonski put prema članstvu je blokiran. Prvo je Grčka blokirala pa je Skoplje pristalo preimenovati zemlju, sada Bugarska koja negira postojanje makedonskog jezika. Mnogi stoga počinju sumnjati u europsku perspektivu, a onima koji ostanu u zemlji preostaje prosječna mjesečna plaća od 470 eura. 

Slična je situacija širom Balkana. 

Iselilo oko 37 posto stanovnika

Iz Albanije je u protekla tri desetljeća otišlo oko 1,7 miliona ljudi, što predstavlja oko 37 posto populacije, pokazuju podaci vlade.

Stotine hiljada ljudi napustilo je i Srbiju. Procjenjuje se da je u zadnjih 20 godina tu državu napustilo do 10 hiljada liječnika.

– Sve zemlje zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom – rekao je Ilir Gedeshi, profesor ekonomije iz Tirane. 

– Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni – dodao je. 

‘Zadnji vlak odlazi‘

Francuska novinska agencija piše kako je Hrvatska upozorenje zemljama zapadnog Balkana na to da članstvo u EU-u neće promijeniti trend emigracije.

Hrvatska je od učlanjenja 2013., kada je imala nešto više od četiri miliona, izgubila gotovo 10 posto stanovništva, pokazuju prvi podaci popisa stanovništva. 

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će Hrvatska do kraja stoljeća imati samo 2,5 miliona stanovnika. Demografi upozoravaju da se malobrojno stanovništvo neće moći othrvati daljnjim gubicima. 

AFP piše o novoj demografskoj mjeri vlade, predstavljenoj u decembru, kojom bi se onima koji se vrate u Hrvatsku nudila potpora do 200 hiljada kuna. No, za neke dijelove zemlje već je prekasno. 

Uz napuštene trgovine i prazne ulice malo je znakova života u makedonskom gradiću Valandovu iz kojeg mladi u velikom broju odlaze u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu. 

Demografska bomba otkucava

Kao i velik dio siromašnog jugoistoka Europe, Sjevernoj Makedoniji otkucava demografska bomba zbog starenja populacije, sve manje rođenih i masovne emigracije, piše agencija France Presse (AFP). 

Ta balkanska zemlja u zadnjih 20 godina izgubila je deset posto svog stanovništva. Danas u inozemstvu živi oko 600 hiljada Makedonaca, pokazuju podaci vlade i Svjetske banke. 

Slab ekonomski rast i izostanak investicija usporavaju napredak te zemlje koja 30 godina od svoje neovisnost ima samo 1.8 miliona stanovnika. 

‘Nestala’ četvrtina stanovništva

– Ako ste imali 2.4 milijuna stanovnika, a više od četvrtine ih nema, onda se doista morate ozbiljno zabrinuti što se događa – rekao je francuskoj agenciji Apostol Simovski, šef državnog statističkog zavoda. 

Sela i gradići poput Valandova, smještenog 146 kilometara od Skoplja, nude malo radnih mjesta, zbog čega oni s ambicijama moraju tražiti karijere drugdje. 

– Duh mladih sustavno je uništavan – rekao je Pero Kostadinov, 33-godišnji novoizabrani gradonačelnik. 

– Entuzijazam za borbu i ostanak u zemlji izgubljen je. 

Egzodus

Prvi rezultati zadnjeg makedonskog popisa stanovništva, provedenog u septembru prošle godine, pokazuju da je od 2002. zemlja izgubila više od 200 hiljada stanovnika. 

Od raspada Jugoslavije i stjecanja neovisnosti mnogi su se u Sjevernoj Makedoniji nadali članstvu u Europskoj uniji i dobrobitima koje ono donosi. 

No makedonski put prema članstvu je blokiran. Prvo je Grčka blokirala pa je Skoplje pristalo preimenovati zemlju, sada Bugarska koja negira postojanje makedonskog jezika. Mnogi stoga počinju sumnjati u europsku perspektivu, a onima koji ostanu u zemlji preostaje prosječna mjesečna plaća od 470 eura. 

Slična je situacija širom Balkana. 

Iselilo oko 37 posto stanovnika

Iz Albanije je u protekla tri desetljeća otišlo oko 1,7 miliona ljudi, što predstavlja oko 37 posto populacije, pokazuju podaci vlade.

Stotine hiljada ljudi napustilo je i Srbiju. Procjenjuje se da je u zadnjih 20 godina tu državu napustilo do 10 hiljada liječnika.

– Sve zemlje zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom – rekao je Ilir Gedeshi, profesor ekonomije iz Tirane. 

– Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni – dodao je. 

‘Zadnji vlak odlazi‘

Francuska novinska agencija piše kako je Hrvatska upozorenje zemljama zapadnog Balkana na to da članstvo u EU-u neće promijeniti trend emigracije.

Hrvatska je od učlanjenja 2013., kada je imala nešto više od četiri miliona, izgubila gotovo 10 posto stanovništva, pokazuju prvi podaci popisa stanovništva. 

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će Hrvatska do kraja stoljeća imati samo 2,5 miliona stanovnika. Demografi upozoravaju da se malobrojno stanovništvo neće moći othrvati daljnjim gubicima. 

AFP piše o novoj demografskoj mjeri vlade, predstavljenoj u decembru, kojom bi se onima koji se vrate u Hrvatsku nudila potpora do 200 hiljada kuna. No, za neke dijelove zemlje već je prekasno.