10.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Burn out ili sindrom izgaranja na poslu

    Burn out ili sindrom izgaranja na poslu

    Sindrom izgaranja na poslu (eng. burn out) označava kontinuirani progresivni gubitak energije, individualizma, smislenosti i svrsishodnosti vlastitog rada. Najčešći razlozi ovakve situacije bilo u izolovanim slučajevima, bilo kao pravilo ponašanja određene radne zajednice ili grupe, proizilaze iz frustracija i prevelikog obima stresa akceptiranog na radnom mjestu.

    Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, s time da se u ovom slučaju mijenja i odnos prema poslu i radnim obavezama, što kod umora nije karakteristika.

    Prisustvo određenog broja različitih faktora stresa pri i na radu, dužina dispozicije izvorima stresa ili ponavljanje stresnih momenata mogu polučiti dugotrajne neželjene posljedice, kako za osobu ili osobe izložene takvim situacijama tako i za poslodavce.

    Sindrom burn outa može biti udružen sa pojavom simptoma anksioznosti i depresije. Isto tako burn out nije isključivo povezan sa radnom populacijom nego i sa djecom posebno u dobu adolescencije, kada zbog izražene želje isticanja u društvu djeca u kontinuitetu sebe izlažu stresu a potom postanu nerijetko depresivna i anksiozna.

    Stres vezan uz posao

    Okolišni faktori u kombinaciji sa stres faktorima na radnom mjestu, u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja i preusmjerava fokus na nesvrsishodne i nefunkcionalne stvari i procese.

    Neodgovarajući i neracionalni zahtjevi iz okoline, primarno radne koji su neusklađeni sa objektivnim mogućnostima, dovode do enormnog stresa. Stres kao okidač stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, ugrožava mentalno zdravlje i prema svim relevantnim pokazateljima pored što značajno utiče na kvalitet života, ima uticaj i na dužinu života.

    Početkom ovog stoljeća, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) stres je prograsila epidemijom na globalnom nivou, a važni faktori koji su povećali obim stresa u populaciji su produbljena globarna kriza, kontinuirane tenzije, povećan obim migracija i globalni nedostatak posla i obezbjeđenja minimalnih uslova za život.

    Faze burn out sindroma

    Faza medenog mjeseca – odlazak na posao ali i sam rad, veseli vas, ispunjava entuzijazmom i elanom, osjećate se ispunjeno i sretno, svi zadatci postavljeni pred vas izgledaju vam alki i izvodivi;

    Realnost – počinjete prihvatati fakte da nije sve tako sjajno kako je na prvu izgledalo, pred vama su sve teži zadatci, mučite se sa rokovima, planovima i realizacijom. Javljaju se prva ogovaranja na radnom mjestu, prva podmetanja i smicalice, sve je manje vremena za porodicu a prekovremeni sati se ne plaćaju, posao počinje da vas guši. Niste zadovoljni ni finansijski ni socijalno.

    Razočarenje – postajete sve umorniji i sve nervozniji, imate problem sa kilažom, bilo da se mršate ili debljate, jako često imate problem sa snom i odmorom bilo koje vrste. Osjećate izraženu ljutnju koja raste u vama i kivnju na sve u okruženju za ono što se vama dešava i događa, počinjete upućivati otvorenu kritiku prema radnim kolegama i nadređenima. Depresija i anksioznost postaju sastavni dio vašeg radnog dana, imunitet vam značajno opada, počinjete koristiti bolovanja a zdravstveno stanje vam ne izgleda baš najbolje.

    Faza paljenja alarma – osjećate kako su vaše psihofizičke snage na izmaku, nedostaje vam energije i samopouzdanja. Javlja vam se osjećaj stalnog manjka volje, osjećate da vam ništa ne polazi za rukom, gubite vjeru u sebe, osjećate kako nemate snagu da napravite bilo kakvu promjenu ili pomak. Ovo je sada već jedna ozbiljna faza gdje vam treba stručna pomoć, ukoliko ne nađete nekoga s kime možete raditi na rješenju vašeg stanja, posljedice po vaše zdravlje mogu biti ogromne.

    Šta je ono što vi možete učiniti kako bi izbjegli burn out?

    Budite fokusirani – koncentraciju stavite na rad, naučite se komunicirati argumentima i koristite čvrste dokaze kako bi uvjerili druge da ste u pravu i respektujte svoje mišljenje.

    Naučite reći NE! Radite na samosvijesti samopouzdanju. Čuvajte sebe i stavite sbe u poslovnoj korelaciji na prvo mjesto.

    Ukoliko niste u prilici pronaći bolji posao, uvijek ste u prilici pronaći bolji stav. Postavite granice i poštujte ih, natjerajte i druge da poštuju vaše granice.

    Odlučite da je dosta situacija u kojima samo vi dajete ili samo vi dajete maksimum. Naučite reći dosta!

    Vi vladajte poslom i ne dopustite da posao upravlja i vlada vama, vašim životom i utiče na vašu ličnost.

    Pronađite radne kolege sa kojima možete otvoreno razgovarati o svim situacijama na poslu.

    Planirajte svoj posao, organizujte svoj radni dan i ostavite dio vremena za sebe.

    Očuvajte vaš društveni život, nađite svoj izduvi ventil, sačuvajte svoje hobije i provodite vrijeme sa porodicom i prijateljima.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Sindrom izgaranja na poslu (eng. burn out) označava kontinuirani progresivni gubitak energije, individualizma, smislenosti i svrsishodnosti vlastitog rada. Najčešći razlozi ovakve situacije bilo u izolovanim slučajevima, bilo kao pravilo ponašanja određene radne zajednice ili grupe, proizilaze iz frustracija i prevelikog obima stresa akceptiranog na radnom mjestu.

    Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, s time da se u ovom slučaju mijenja i odnos prema poslu i radnim obavezama, što kod umora nije karakteristika.

    - Reklama -

    Prisustvo određenog broja različitih faktora stresa pri i na radu, dužina dispozicije izvorima stresa ili ponavljanje stresnih momenata mogu polučiti dugotrajne neželjene posljedice, kako za osobu ili osobe izložene takvim situacijama tako i za poslodavce.

    - Reklama -

    Sindrom burn outa može biti udružen sa pojavom simptoma anksioznosti i depresije. Isto tako burn out nije isključivo povezan sa radnom populacijom nego i sa djecom posebno u dobu adolescencije, kada zbog izražene želje isticanja u društvu djeca u kontinuitetu sebe izlažu stresu a potom postanu nerijetko depresivna i anksiozna.

    - Reklama -

    Stres vezan uz posao

    Okolišni faktori u kombinaciji sa stres faktorima na radnom mjestu, u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja i preusmjerava fokus na nesvrsishodne i nefunkcionalne stvari i procese.

    Neodgovarajući i neracionalni zahtjevi iz okoline, primarno radne koji su neusklađeni sa objektivnim mogućnostima, dovode do enormnog stresa. Stres kao okidač stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, ugrožava mentalno zdravlje i prema svim relevantnim pokazateljima pored što značajno utiče na kvalitet života, ima uticaj i na dužinu života.

    Početkom ovog stoljeća, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) stres je prograsila epidemijom na globalnom nivou, a važni faktori koji su povećali obim stresa u populaciji su produbljena globarna kriza, kontinuirane tenzije, povećan obim migracija i globalni nedostatak posla i obezbjeđenja minimalnih uslova za život.

    Faze burn out sindroma

    Faza medenog mjeseca – odlazak na posao ali i sam rad, veseli vas, ispunjava entuzijazmom i elanom, osjećate se ispunjeno i sretno, svi zadatci postavljeni pred vas izgledaju vam alki i izvodivi;

    Realnost – počinjete prihvatati fakte da nije sve tako sjajno kako je na prvu izgledalo, pred vama su sve teži zadatci, mučite se sa rokovima, planovima i realizacijom. Javljaju se prva ogovaranja na radnom mjestu, prva podmetanja i smicalice, sve je manje vremena za porodicu a prekovremeni sati se ne plaćaju, posao počinje da vas guši. Niste zadovoljni ni finansijski ni socijalno.

    Razočarenje – postajete sve umorniji i sve nervozniji, imate problem sa kilažom, bilo da se mršate ili debljate, jako često imate problem sa snom i odmorom bilo koje vrste. Osjećate izraženu ljutnju koja raste u vama i kivnju na sve u okruženju za ono što se vama dešava i događa, počinjete upućivati otvorenu kritiku prema radnim kolegama i nadređenima. Depresija i anksioznost postaju sastavni dio vašeg radnog dana, imunitet vam značajno opada, počinjete koristiti bolovanja a zdravstveno stanje vam ne izgleda baš najbolje.

    Faza paljenja alarma – osjećate kako su vaše psihofizičke snage na izmaku, nedostaje vam energije i samopouzdanja. Javlja vam se osjećaj stalnog manjka volje, osjećate da vam ništa ne polazi za rukom, gubite vjeru u sebe, osjećate kako nemate snagu da napravite bilo kakvu promjenu ili pomak. Ovo je sada već jedna ozbiljna faza gdje vam treba stručna pomoć, ukoliko ne nađete nekoga s kime možete raditi na rješenju vašeg stanja, posljedice po vaše zdravlje mogu biti ogromne.

    Šta je ono što vi možete učiniti kako bi izbjegli burn out?

    Budite fokusirani – koncentraciju stavite na rad, naučite se komunicirati argumentima i koristite čvrste dokaze kako bi uvjerili druge da ste u pravu i respektujte svoje mišljenje.

    Naučite reći NE! Radite na samosvijesti samopouzdanju. Čuvajte sebe i stavite sbe u poslovnoj korelaciji na prvo mjesto.

    Ukoliko niste u prilici pronaći bolji posao, uvijek ste u prilici pronaći bolji stav. Postavite granice i poštujte ih, natjerajte i druge da poštuju vaše granice.

    Odlučite da je dosta situacija u kojima samo vi dajete ili samo vi dajete maksimum. Naučite reći dosta!

    Vi vladajte poslom i ne dopustite da posao upravlja i vlada vama, vašim životom i utiče na vašu ličnost.

    Pronađite radne kolege sa kojima možete otvoreno razgovarati o svim situacijama na poslu.

    Planirajte svoj posao, organizujte svoj radni dan i ostavite dio vremena za sebe.

    Očuvajte vaš društveni život, nađite svoj izduvi ventil, sačuvajte svoje hobije i provodite vrijeme sa porodicom i prijateljima.

    Zenica
    few clouds
    10.9 ° C
    10.9 °
    10.9 °
    62 %
    1.4kmh
    23 %
    sub
    15 °
    ned
    15 °
    pon
    13 °
    uto
    13 °
    sri
    12 °