Sindrom izgaranja na poslu (eng. burn out) označava kontinuirani progresivni gubitak energije, individualizma, smislenosti i svrsishodnosti vlastitog rada. Najčešći razlozi ovakve situacije bilo u izolovanim slučajevima, bilo kao pravilo ponašanja određene radne zajednice ili grupe, proizilaze iz frustracija i prevelikog obima stresa akceptiranog na radnom mjestu.

Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, s time da se u ovom slučaju mijenja i odnos prema poslu i radnim obavezama, što kod umora nije karakteristika.

Prisustvo određenog broja različitih faktora stresa pri i na radu, dužina dispozicije izvorima stresa ili ponavljanje stresnih momenata mogu polučiti dugotrajne neželjene posljedice, kako za osobu ili osobe izložene takvim situacijama tako i za poslodavce.

Sindrom burn outa može biti udružen sa pojavom simptoma anksioznosti i depresije. Isto tako burn out nije isključivo povezan sa radnom populacijom nego i sa djecom posebno u dobu adolescencije, kada zbog izražene želje isticanja u društvu djeca u kontinuitetu sebe izlažu stresu a potom postanu nerijetko depresivna i anksiozna.

Stres vezan uz posao

Okolišni faktori u kombinaciji sa stres faktorima na radnom mjestu, u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja i preusmjerava fokus na nesvrsishodne i nefunkcionalne stvari i procese.

Neodgovarajući i neracionalni zahtjevi iz okoline, primarno radne koji su neusklađeni sa objektivnim mogućnostima, dovode do enormnog stresa. Stres kao okidač stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, ugrožava mentalno zdravlje i prema svim relevantnim pokazateljima pored što značajno utiče na kvalitet života, ima uticaj i na dužinu života.

Početkom ovog stoljeća, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) stres je prograsila epidemijom na globalnom nivou, a važni faktori koji su povećali obim stresa u populaciji su produbljena globarna kriza, kontinuirane tenzije, povećan obim migracija i globalni nedostatak posla i obezbjeđenja minimalnih uslova za život.

Faze burn out sindroma

Faza medenog mjeseca – odlazak na posao ali i sam rad, veseli vas, ispunjava entuzijazmom i elanom, osjećate se ispunjeno i sretno, svi zadatci postavljeni pred vas izgledaju vam alki i izvodivi;

Realnost – počinjete prihvatati fakte da nije sve tako sjajno kako je na prvu izgledalo, pred vama su sve teži zadatci, mučite se sa rokovima, planovima i realizacijom. Javljaju se prva ogovaranja na radnom mjestu, prva podmetanja i smicalice, sve je manje vremena za porodicu a prekovremeni sati se ne plaćaju, posao počinje da vas guši. Niste zadovoljni ni finansijski ni socijalno.

Razočarenje – postajete sve umorniji i sve nervozniji, imate problem sa kilažom, bilo da se mršate ili debljate, jako često imate problem sa snom i odmorom bilo koje vrste. Osjećate izraženu ljutnju koja raste u vama i kivnju na sve u okruženju za ono što se vama dešava i događa, počinjete upućivati otvorenu kritiku prema radnim kolegama i nadređenima. Depresija i anksioznost postaju sastavni dio vašeg radnog dana, imunitet vam značajno opada, počinjete koristiti bolovanja a zdravstveno stanje vam ne izgleda baš najbolje.

Faza paljenja alarma – osjećate kako su vaše psihofizičke snage na izmaku, nedostaje vam energije i samopouzdanja. Javlja vam se osjećaj stalnog manjka volje, osjećate da vam ništa ne polazi za rukom, gubite vjeru u sebe, osjećate kako nemate snagu da napravite bilo kakvu promjenu ili pomak. Ovo je sada već jedna ozbiljna faza gdje vam treba stručna pomoć, ukoliko ne nađete nekoga s kime možete raditi na rješenju vašeg stanja, posljedice po vaše zdravlje mogu biti ogromne.

Šta je ono što vi možete učiniti kako bi izbjegli burn out?

Budite fokusirani – koncentraciju stavite na rad, naučite se komunicirati argumentima i koristite čvrste dokaze kako bi uvjerili druge da ste u pravu i respektujte svoje mišljenje.

Naučite reći NE! Radite na samosvijesti samopouzdanju. Čuvajte sebe i stavite sbe u poslovnoj korelaciji na prvo mjesto.

Ukoliko niste u prilici pronaći bolji posao, uvijek ste u prilici pronaći bolji stav. Postavite granice i poštujte ih, natjerajte i druge da poštuju vaše granice.

Odlučite da je dosta situacija u kojima samo vi dajete ili samo vi dajete maksimum. Naučite reći dosta!

Vi vladajte poslom i ne dopustite da posao upravlja i vlada vama, vašim životom i utiče na vašu ličnost.

Pronađite radne kolege sa kojima možete otvoreno razgovarati o svim situacijama na poslu.

Planirajte svoj posao, organizujte svoj radni dan i ostavite dio vremena za sebe.

Očuvajte vaš društveni život, nađite svoj izduvi ventil, sačuvajte svoje hobije i provodite vrijeme sa porodicom i prijateljima.

Sindrom izgaranja na poslu (eng. burn out) označava kontinuirani progresivni gubitak energije, individualizma, smislenosti i svrsishodnosti vlastitog rada. Najčešći razlozi ovakve situacije bilo u izolovanim slučajevima, bilo kao pravilo ponašanja određene radne zajednice ili grupe, proizilaze iz frustracija i prevelikog obima stresa akceptiranog na radnom mjestu.

Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, s time da se u ovom slučaju mijenja i odnos prema poslu i radnim obavezama, što kod umora nije karakteristika.

Prisustvo određenog broja različitih faktora stresa pri i na radu, dužina dispozicije izvorima stresa ili ponavljanje stresnih momenata mogu polučiti dugotrajne neželjene posljedice, kako za osobu ili osobe izložene takvim situacijama tako i za poslodavce.

Sindrom burn outa može biti udružen sa pojavom simptoma anksioznosti i depresije. Isto tako burn out nije isključivo povezan sa radnom populacijom nego i sa djecom posebno u dobu adolescencije, kada zbog izražene želje isticanja u društvu djeca u kontinuitetu sebe izlažu stresu a potom postanu nerijetko depresivna i anksiozna.

Stres vezan uz posao

Okolišni faktori u kombinaciji sa stres faktorima na radnom mjestu, u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja i preusmjerava fokus na nesvrsishodne i nefunkcionalne stvari i procese.

Neodgovarajući i neracionalni zahtjevi iz okoline, primarno radne koji su neusklađeni sa objektivnim mogućnostima, dovode do enormnog stresa. Stres kao okidač stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, ugrožava mentalno zdravlje i prema svim relevantnim pokazateljima pored što značajno utiče na kvalitet života, ima uticaj i na dužinu života.

Početkom ovog stoljeća, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) stres je prograsila epidemijom na globalnom nivou, a važni faktori koji su povećali obim stresa u populaciji su produbljena globarna kriza, kontinuirane tenzije, povećan obim migracija i globalni nedostatak posla i obezbjeđenja minimalnih uslova za život.

Faze burn out sindroma

Faza medenog mjeseca – odlazak na posao ali i sam rad, veseli vas, ispunjava entuzijazmom i elanom, osjećate se ispunjeno i sretno, svi zadatci postavljeni pred vas izgledaju vam alki i izvodivi;

Realnost – počinjete prihvatati fakte da nije sve tako sjajno kako je na prvu izgledalo, pred vama su sve teži zadatci, mučite se sa rokovima, planovima i realizacijom. Javljaju se prva ogovaranja na radnom mjestu, prva podmetanja i smicalice, sve je manje vremena za porodicu a prekovremeni sati se ne plaćaju, posao počinje da vas guši. Niste zadovoljni ni finansijski ni socijalno.

Razočarenje – postajete sve umorniji i sve nervozniji, imate problem sa kilažom, bilo da se mršate ili debljate, jako često imate problem sa snom i odmorom bilo koje vrste. Osjećate izraženu ljutnju koja raste u vama i kivnju na sve u okruženju za ono što se vama dešava i događa, počinjete upućivati otvorenu kritiku prema radnim kolegama i nadređenima. Depresija i anksioznost postaju sastavni dio vašeg radnog dana, imunitet vam značajno opada, počinjete koristiti bolovanja a zdravstveno stanje vam ne izgleda baš najbolje.

Faza paljenja alarma – osjećate kako su vaše psihofizičke snage na izmaku, nedostaje vam energije i samopouzdanja. Javlja vam se osjećaj stalnog manjka volje, osjećate da vam ništa ne polazi za rukom, gubite vjeru u sebe, osjećate kako nemate snagu da napravite bilo kakvu promjenu ili pomak. Ovo je sada već jedna ozbiljna faza gdje vam treba stručna pomoć, ukoliko ne nađete nekoga s kime možete raditi na rješenju vašeg stanja, posljedice po vaše zdravlje mogu biti ogromne.

Šta je ono što vi možete učiniti kako bi izbjegli burn out?

Budite fokusirani – koncentraciju stavite na rad, naučite se komunicirati argumentima i koristite čvrste dokaze kako bi uvjerili druge da ste u pravu i respektujte svoje mišljenje.

Naučite reći NE! Radite na samosvijesti samopouzdanju. Čuvajte sebe i stavite sbe u poslovnoj korelaciji na prvo mjesto.

Ukoliko niste u prilici pronaći bolji posao, uvijek ste u prilici pronaći bolji stav. Postavite granice i poštujte ih, natjerajte i druge da poštuju vaše granice.

Odlučite da je dosta situacija u kojima samo vi dajete ili samo vi dajete maksimum. Naučite reći dosta!

Vi vladajte poslom i ne dopustite da posao upravlja i vlada vama, vašim životom i utiče na vašu ličnost.

Pronađite radne kolege sa kojima možete otvoreno razgovarati o svim situacijama na poslu.

Planirajte svoj posao, organizujte svoj radni dan i ostavite dio vremena za sebe.

Očuvajte vaš društveni život, nađite svoj izduvi ventil, sačuvajte svoje hobije i provodite vrijeme sa porodicom i prijateljima.