Centralna banka Bosne i Hercegovine je otvorila račun i prebacila novac Ministarstvu finansija BiH, namijenjen za isplatu duga slovenačkoj firmi Viaduct, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz ove banke.

Ova državna institucija je postupila po odluci visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta koji je nametnuo 17. jula odluku prema kojom će se dug od 56 miliona eura Viaduktu isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske (RS).

Slovenska kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada RS-a 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi RS-a, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Washingtonu 2022. godine, Viaduct je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Zatražena je i ovrha nad imovinom Centralne banke BiH, odnosno njenom nepokretnom imovinom u više gradova u BiH.

Vlasti u Bosni i Hercegovini već sedam godina ne mogu postići dogovor o raspodjeli više od 160 miliona eura od prikupljenih putarina koje se plaćaju sa svakom litrom prodanog goriva, a koje bi se trebale koristiti za finansiranje izgradnje autocesta i cesta u cijeloj zemlji.

Raspodjelu tog prihoda između entiteta Federacija BiH i RS, te Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, nisu mogli usaglasiti državni i dva entitetska ministra finansija. Oni čine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja prikuplja novac od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i drugih indirektnih poreza.

Predstavnici RS-a su, prema ranijim izjavama ministra finansija Federacije BiH Tonija Kraljevića, tražili veći iznos nego što je, prema procjenama iz Federacije BiH, prikupljeno putarine na području RS-a.

Istovremeno su vlasti RS-a i njeni predstavnici u državnoj vlasti odbijali postupiti u skladu s arbitražnim odlukama u predmetu Viaduct, usprkos obavezama ovog entiteta prema Sporazumu iz 2017. godine sa Vijećem ministara BiH o međusobnim pravima i obavezama u tom postupku.

“Ovaj udio [od putarina koji će služiti za isplatu duga prema Viaductu] nije namijenjen za budžetske rashode RS-a i nema utjecaja na budžetsku stabilnost RS. To neće utjecati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS-a”, saopćio je visoki predstavnik Christian Schmidt.

On je pojasnio da će sredstva biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora BiH kako bi Ministarstvo izvršilo isplatu Viaductu.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je otvorila račun i prebacila novac Ministarstvu finansija BiH, namijenjen za isplatu duga slovenačkoj firmi Viaduct, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz ove banke.

Ova državna institucija je postupila po odluci visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta koji je nametnuo 17. jula odluku prema kojom će se dug od 56 miliona eura Viaduktu isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao biti uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske (RS).

Slovenska kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada RS-a 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi RS-a, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.

Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Washingtonu 2022. godine, Viaduct je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Zatražena je i ovrha nad imovinom Centralne banke BiH, odnosno njenom nepokretnom imovinom u više gradova u BiH.

Vlasti u Bosni i Hercegovini već sedam godina ne mogu postići dogovor o raspodjeli više od 160 miliona eura od prikupljenih putarina koje se plaćaju sa svakom litrom prodanog goriva, a koje bi se trebale koristiti za finansiranje izgradnje autocesta i cesta u cijeloj zemlji.

Raspodjelu tog prihoda između entiteta Federacija BiH i RS, te Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, nisu mogli usaglasiti državni i dva entitetska ministra finansija. Oni čine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja prikuplja novac od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i drugih indirektnih poreza.

Predstavnici RS-a su, prema ranijim izjavama ministra finansija Federacije BiH Tonija Kraljevića, tražili veći iznos nego što je, prema procjenama iz Federacije BiH, prikupljeno putarine na području RS-a.

Istovremeno su vlasti RS-a i njeni predstavnici u državnoj vlasti odbijali postupiti u skladu s arbitražnim odlukama u predmetu Viaduct, usprkos obavezama ovog entiteta prema Sporazumu iz 2017. godine sa Vijećem ministara BiH o međusobnim pravima i obavezama u tom postupku.

“Ovaj udio [od putarina koji će služiti za isplatu duga prema Viaductu] nije namijenjen za budžetske rashode RS-a i nema utjecaja na budžetsku stabilnost RS. To neće utjecati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS-a”, saopćio je visoki predstavnik Christian Schmidt.

On je pojasnio da će sredstva biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora BiH kako bi Ministarstvo izvršilo isplatu Viaductu.