Na svjetskim berzama protekle sedmice zabilježen je oštar pad cijena dionica, dok su istovremeno snažno porasle cijene nafte, što je dodatno uznemirilo investitore i otvorilo nova pitanja o kretanju inflacije i monetarne politike u narednim mjesecima…
Najveći pritisak osjetio se na Wall Streetu. Dow Jones indeks u sedmici iza nas izgubio je oko tri posto i trgovanje završio na 47.501 bodu. S&P 500 pao je dva posto, na 6.740 bodova, dok je tehnološki Nasdaq oslabio 1,2 posto, spustivši se na 22.387 bodova.
Pad je uslijedio nakon naglog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku. Napadi SAD-a i Izraela na ciljeve u Iranu, kao i uzvratni potezi Teherana, izazvali su snažan rast cijena nafte i dodatno pojačali nervozu na finansijskim tržištima.
Posebnu zabrinutost izazvale su informacije da Iran, zbog ratnog stanja, preuzima kontrolu nad Hormuškim moreuzom – jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte. Svaka prijetnja tom uskom prolazu kroz koji prolazi veliki dio globalne trgovine energentima odmah se reflektuje na tržište nafte.
Zbog toga je cijena barela na američkom tržištu tokom sedmice skočila više od 35 posto i približila se nivou od 91 dolar, što predstavlja najveći sedmični rast otkako postoje terminski ugovori na naftu početkom osamdesetih godina. Na londonskom tržištu cijena brenta porasla je oko 28 posto.
Takav skok energenata ponovo je otvorio pitanje inflacije, koja se u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje kreće iznad ciljanog nivoa Federalnih rezervi od oko dva posto. Upravo zbog toga investitori sve više strahuju da bi američka centralna banka mogla odgoditi ili ograničiti planirana smanjenja kamatnih stopa, na koja su tržišta posljednjih mjeseci računala kao glavni pokretač rasta.
Analitičari upozoravaju da tržišta trenutno reagiraju prije svega na neizvjesnost. Investitori pokušavaju procijeniti hoće li sukob na Bliskom istoku prerasti u širi regionalni konflikt i koliko bi eventualno poremećaji u snabdijevanju energentima mogli trajati.
Pad se nije zadržao samo na američkom tržištu. I evropske berze zabilježile su snažan negativan trend. Londonski FTSE indeks potonuo je 5,7 posto, na 10.284 boda, dok je frankfurtski DAX pao 6,7 posto, na 23.591 bod. Pariški CAC skliznuo je 6,8 posto, na 7.993 boda.
Zbog toga je indeks STOXX 600, koji prati kretanje vodećih evropskih kompanija, izgubio oko 4,6 posto vrijednosti – samo sedmicu nakon što je dosegao historijski rekord.
Tržišta sada s posebnom pažnjom prate razvoj događaja na Bliskom istoku, jer će upravo stabilnost snabdijevanja energentima u narednim sedmicama imati ključnu ulogu u kretanju cijena nafte, ali i globalnih finansijskih tržišta.
