Na svjetskim tržištima cijene nafte porasle su i prošle sedmice, osme zaredom, što je posljedica napetosti između SAD-a i Rusije u vezi s Ukrajinom i procjenom o rastu potražnje u ovoj godini na rekordne nivoe.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1,25 posto, na 94,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,85 posto, na 93,10 dolara.

Novi najviši nivoi cijena nafte od kraja 2014. godine ponajviše su posljedica skoka cijena u petak za tri posto, nakon što je Bijela kuća poručila da Rusija sada ima dovoljno vojnika da izvede veliku vojnu operaciju na Ukrajinu, da bi napad mogao uslijediti bilo koji dan i da bi svi Amerikanci trebali napustiti Ukrajinu u roku od 24 do 48 sati.

To je izazvalo strahovanja trgovaca od poremećaja u snabdijevanju Evrope energentima iz Rusije.

– Svi žele osigurati dovoljno nafte… Ako dođe do invazije i znate da slijede sankcije protiv Rusije, koje bi mogle rezultirati poremećajem opskrbe plinom i naftom – rekao je u petak Andrew Lipow, predsjednik u kompaniji Lipow Oil Associates.

Podršku cijenama pružila je dan prije i Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja je povećala procjenu potražnje za naftom u ovoj godini za 800.000 barela dnevno, pa sad očekuje da će porasti za 3,2 miliona barela dnevno i dosegnuti rekordnih 100,6 miliona barela dnevno.

Ocjena IEA o nedostatnoj ponudi nadovezala se na upozorenje OPEC-a da bi svjetska potražnja za naftom u ovoj godini mogla rasti još snažnije, s obzirom na snažan oporavak ekonomije od koronakrize.

No IEA je poručila i da bi Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati većom proizvodnjom mogli smiriti nestabilna tržišta.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici proizvodili su u januaru 900.000 barela dnevno manje nego što su zacrtali, naglasila je IEA, a Saudijska Arabija i UAE imaju najviše slobodnih proizvodnih kapaciteta i mogli bi ublažiti pritisak na rezerve.

Upravo su smanjene globalne rezerve nafte jedan od faktora koji podižu cijene prema 100 dolara, potičući inflaciju u cijelom svijetu, naglasila je IEA.

Premda su porasle osam sedmica zaredom, rast cijena nafte posljednjih se dana usporava jer bi se ubuduće rast privrede mogao usporiti.

Naime, kako je u SAD-u inflacija dosegnula sedam i po posto, najviši nivo u 40 godina, američka centralna banka uskoro će povećati ključne kamatne stope i to agresivnije nego što se očekivalo.

A to bi moglo usporiti rast najveće svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.

– Podaci o inflaciji u SAD-u vjerovatno pojačavaju pritisak na Fed da agresivnije podiže kamatne stope. Takve procjene donekle su ograničile tržišta nafte – rekao je Warren Patterson iz ING-a.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, od početka ove godine cijene nafte skočile su više od 20 posto.

Neki analitičari smatraju da će zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude, cijena barela uskoro dosegnuti nivo od 100 dolara.

Drugi, pak, drže da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cijena.

Na svjetskim tržištima cijene nafte porasle su i prošle sedmice, osme zaredom, što je posljedica napetosti između SAD-a i Rusije u vezi s Ukrajinom i procjenom o rastu potražnje u ovoj godini na rekordne nivoe.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1,25 posto, na 94,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,85 posto, na 93,10 dolara.

Novi najviši nivoi cijena nafte od kraja 2014. godine ponajviše su posljedica skoka cijena u petak za tri posto, nakon što je Bijela kuća poručila da Rusija sada ima dovoljno vojnika da izvede veliku vojnu operaciju na Ukrajinu, da bi napad mogao uslijediti bilo koji dan i da bi svi Amerikanci trebali napustiti Ukrajinu u roku od 24 do 48 sati.

To je izazvalo strahovanja trgovaca od poremećaja u snabdijevanju Evrope energentima iz Rusije.

– Svi žele osigurati dovoljno nafte… Ako dođe do invazije i znate da slijede sankcije protiv Rusije, koje bi mogle rezultirati poremećajem opskrbe plinom i naftom – rekao je u petak Andrew Lipow, predsjednik u kompaniji Lipow Oil Associates.

Podršku cijenama pružila je dan prije i Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja je povećala procjenu potražnje za naftom u ovoj godini za 800.000 barela dnevno, pa sad očekuje da će porasti za 3,2 miliona barela dnevno i dosegnuti rekordnih 100,6 miliona barela dnevno.

Ocjena IEA o nedostatnoj ponudi nadovezala se na upozorenje OPEC-a da bi svjetska potražnja za naftom u ovoj godini mogla rasti još snažnije, s obzirom na snažan oporavak ekonomije od koronakrize.

No IEA je poručila i da bi Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati većom proizvodnjom mogli smiriti nestabilna tržišta.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici proizvodili su u januaru 900.000 barela dnevno manje nego što su zacrtali, naglasila je IEA, a Saudijska Arabija i UAE imaju najviše slobodnih proizvodnih kapaciteta i mogli bi ublažiti pritisak na rezerve.

Upravo su smanjene globalne rezerve nafte jedan od faktora koji podižu cijene prema 100 dolara, potičući inflaciju u cijelom svijetu, naglasila je IEA.

Premda su porasle osam sedmica zaredom, rast cijena nafte posljednjih se dana usporava jer bi se ubuduće rast privrede mogao usporiti.

Naime, kako je u SAD-u inflacija dosegnula sedam i po posto, najviši nivo u 40 godina, američka centralna banka uskoro će povećati ključne kamatne stope i to agresivnije nego što se očekivalo.

A to bi moglo usporiti rast najveće svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.

– Podaci o inflaciji u SAD-u vjerovatno pojačavaju pritisak na Fed da agresivnije podiže kamatne stope. Takve procjene donekle su ograničile tržišta nafte – rekao je Warren Patterson iz ING-a.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, od početka ove godine cijene nafte skočile su više od 20 posto.

Neki analitičari smatraju da će zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude, cijena barela uskoro dosegnuti nivo od 100 dolara.

Drugi, pak, drže da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cijena.