Cijene brašna u Bosni i Hercegovini do kraja godine bit će veće za deset posto, što će, prema riječima pekara, podići i cijene pekarskih proizvoda.

Mlinari iz Federacije BiH i Republike Srpske složni su u tome da je potrebno podići cijene brašna s obzirom na trenutnu situaciju.

Predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos rekao je da je poskupljenje očekivano i da za to postoji nekoliko razloga.

– Prvi od njih je problem s izvozom žitarica iz Ukrajine, što se odnosi na cijeli svijet i utječe na sve. Drugi veoma bitan razlog je poskupljenje energenata, kojima cijena skače iz dana u dan. Kao treći veoma bitan razlog ja bih naveo i slab rod, ali i kvalitet kukuruza kod nas u regiji. Ovakva situacija će automatski dio kukuruza prebaciti na stočnu hranu – rekao je Kos, objašnjavajući da će time potražnja za pšenicom biti još veća. Dodaje da su sve ovo razlozi za poskupljenje pšenice, koji će podići i cijenu brašna.

Smatra da trenutna situacija na berzi sa cijenom pšenice nije realna.

– Mislim da na berzu veliki utjecaj ima politička situacija. Prema podacima berze, najskuplja pšenica je trenutno u Novom Sadu, a svi znamo da to nije istina i da je pšenica u Novom Sadu jeftinija za 60 eura nego u Mađarskoj – rekao je Kos, dodajući da je trenutna cijena pšenice po toni između 380 i 420 eura.

Vlasnik lanca pekara iz Banjaluke Saša Trivić najavio je moguće poskupljenje pekarskih proizvoda.

– Prema našim informacijama trebalo bi doći do poskupljenja od pet posto, osim ako trenutna situacija s Ukrajinom dodatno ne podigne cijenu – rekao je Trivić, piše Srpska info pozivajući se na Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, dosadašnja poskupljenja pekarskih proizvoda nisu pokrila povećanje troškova cijena sirovina tako da je realno očekivati da dođe do minimalnog poskupljenja pekarskih proizvoda.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli Suad Selimović pojašnjava da se pšenica koju ćemo jesti u budućnosti ne nalazi u BiH, nego u Mađarskoj i Srbiji i uvijek postoji mogućnost rasta cijena.

Cijene brašna u Bosni i Hercegovini do kraja godine bit će veće za deset posto, što će, prema riječima pekara, podići i cijene pekarskih proizvoda.

Mlinari iz Federacije BiH i Republike Srpske složni su u tome da je potrebno podići cijene brašna s obzirom na trenutnu situaciju.

Predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos rekao je da je poskupljenje očekivano i da za to postoji nekoliko razloga.

– Prvi od njih je problem s izvozom žitarica iz Ukrajine, što se odnosi na cijeli svijet i utječe na sve. Drugi veoma bitan razlog je poskupljenje energenata, kojima cijena skače iz dana u dan. Kao treći veoma bitan razlog ja bih naveo i slab rod, ali i kvalitet kukuruza kod nas u regiji. Ovakva situacija će automatski dio kukuruza prebaciti na stočnu hranu – rekao je Kos, objašnjavajući da će time potražnja za pšenicom biti još veća. Dodaje da su sve ovo razlozi za poskupljenje pšenice, koji će podići i cijenu brašna.

Smatra da trenutna situacija na berzi sa cijenom pšenice nije realna.

– Mislim da na berzu veliki utjecaj ima politička situacija. Prema podacima berze, najskuplja pšenica je trenutno u Novom Sadu, a svi znamo da to nije istina i da je pšenica u Novom Sadu jeftinija za 60 eura nego u Mađarskoj – rekao je Kos, dodajući da je trenutna cijena pšenice po toni između 380 i 420 eura.

Vlasnik lanca pekara iz Banjaluke Saša Trivić najavio je moguće poskupljenje pekarskih proizvoda.

– Prema našim informacijama trebalo bi doći do poskupljenja od pet posto, osim ako trenutna situacija s Ukrajinom dodatno ne podigne cijenu – rekao je Trivić, piše Srpska info pozivajući se na Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, dosadašnja poskupljenja pekarskih proizvoda nisu pokrila povećanje troškova cijena sirovina tako da je realno očekivati da dođe do minimalnog poskupljenja pekarskih proizvoda.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli Suad Selimović pojašnjava da se pšenica koju ćemo jesti u budućnosti ne nalazi u BiH, nego u Mađarskoj i Srbiji i uvijek postoji mogućnost rasta cijena.