Za 48 posto porasle su cijene nekretnina u Evropi u posljednjih 14 godina. Za njima, nisu mnogo kaskale ni cijene iznajmljivanja stana. One su više za 22 posto. U našoj državi ipak, nezamislive promjene. Cijene su skočile za dvadesetak posto samo od početka rata u Ukrajini. Trenutno, mjesečna kirija od 300 KM u mnogim gradovima samo je san.

Od dva zla biraj manje, deviza je kojom se vode studenti pri odabiru smještaja.

Računica je, kaže Nedim Karamović, gotovo ista. Smještaj u studentskom domu trenutno plaća oko 250 KM, a sličan iznos bi izdvajao i za stan, koji bi dijelio sa kolegama. Ipak, u domu ostaje dok ne završi fakultet, a onda bi volio da kupi vlastitu nekretninu.

“Za prvo vrijeme vjerovatno ću pokušati rentati stan, međutim na neki duži period razmišljam o kupovini stana, ovisno o situaciji, ovisno o mom poslu. Međutim, bitno je naglasiti da cijene jesu ogromne, enormne, čak i za studente, jer jedan stan moja koleginica plaća negdje oko 800 KM, kao studentica. Kada završim ta cijena će se sigurno popeti za oko još 30%”, kazao je Nedim za N1.

No, nisu stanovi skupi samo za studente, već i za one sa redovnim primanjima. Pravila više nema. U Sarajevu se ne može pronaći jednosoban stan jeftiniji od 350 KM. Prosječna cijena dvosobnog je od 450 do 2 hiljade KM. U Banjaluci od 400 do 2,500 KM. Mostar, otprilike od 450 pa naviše. Za jednosoban stan u centru Trebinja, dvosoban ili trosoban 200 maraka više. Bijeljina i Brčko, i dalje pristupačni. Garsonjera u Semberiji je od 250, u Brčkom od 200, a veći stanovi do 700 KM, odnosno do 1000 maraka. Na raznolike cijene utiču lokacija, površina, stanje stana i zgrade. I nezaobilazni, vanjski faktori.

“Značajno su porasle cijene u odnosu na taj period prije rata u Ukrajini i korone. Neki stan, npr garsonjera koja je koštala oko 300KM, sad je 400 do 500KM. Jednosoban stan je bio 500 sad je 700 KM. Sigurno da su 30-40% otišle cijene gore. Ali to je pratilo i porast cijene kvadrata u prodaji stanova”, kazao je Aleksandar Vuković, agent za nekretnine Banjaluka.

Rast cijene najma stana osjetan je i u Istočnom Sarajevu, a jedan od uzroka je i blizina glavnog grada. Trenutno, teško da se može pronaći stan jeftiniji od 400 KM.

“Cijene iznajmljivanja nekretnina su u porastu do nekih 20% u odnosu na pretprošlu godinu i prvu polovinu prošle godine. Tome doprinosi sama kupoprodajna cijena nekretnina, nabavna cijena i cijena opremanja, takođe porez na zakup je povećan. Tako da, sve u jednom paketu doprinosi do veće cijene, a naravno i potražnja je veća zbog priliva stanovništva iz okolnih gradova i mjesta”, kazao je Ranko Vukmanović, agent za nekretnine Istočno Sarajevo.

Potražnja ne jenjava, pa zbog toga i ne čudi što na svakom koraku ‘niču’ nove zgrade. Da će biti sve više kupaca i sve više novih nekretnina, stručnjaci predviđaju i zbog bh. puta ka EU.

“Samo tržište nekretnina je dobilo ozbiljnu značku, sada novim postavljanjem države BiH na put prema Evropi, dobijaćemo novi broj ljudi koji žele da se vrate u BiH, da kupe nekretnine, da investiraju u zemlju koja se kreće ka Evropi. Veliki broj nekretnina i tržište koje trenutno imamo napokon je postalo jedno ozbiljno tržište, tržište koje je postalo stabilno pogotovo sa rastom cijena i sa brojem prodatih nekretnina”, kazao je Haris Kadić, agent za nekretnine Sarajevo.

Ali nisu stabilni budžeti građana Bosne i Hercegovine. Barem onog većinskog dijela, koji zarađuje prosječnu platu, i kojem uz sve životne troškove, sve teže biva izdvojiti za mjesečnu kiriju ili ratu kredita.

Za 48 posto porasle su cijene nekretnina u Evropi u posljednjih 14 godina. Za njima, nisu mnogo kaskale ni cijene iznajmljivanja stana. One su više za 22 posto. U našoj državi ipak, nezamislive promjene. Cijene su skočile za dvadesetak posto samo od početka rata u Ukrajini. Trenutno, mjesečna kirija od 300 KM u mnogim gradovima samo je san.

Od dva zla biraj manje, deviza je kojom se vode studenti pri odabiru smještaja.

Računica je, kaže Nedim Karamović, gotovo ista. Smještaj u studentskom domu trenutno plaća oko 250 KM, a sličan iznos bi izdvajao i za stan, koji bi dijelio sa kolegama. Ipak, u domu ostaje dok ne završi fakultet, a onda bi volio da kupi vlastitu nekretninu.

“Za prvo vrijeme vjerovatno ću pokušati rentati stan, međutim na neki duži period razmišljam o kupovini stana, ovisno o situaciji, ovisno o mom poslu. Međutim, bitno je naglasiti da cijene jesu ogromne, enormne, čak i za studente, jer jedan stan moja koleginica plaća negdje oko 800 KM, kao studentica. Kada završim ta cijena će se sigurno popeti za oko još 30%”, kazao je Nedim za N1.

No, nisu stanovi skupi samo za studente, već i za one sa redovnim primanjima. Pravila više nema. U Sarajevu se ne može pronaći jednosoban stan jeftiniji od 350 KM. Prosječna cijena dvosobnog je od 450 do 2 hiljade KM. U Banjaluci od 400 do 2,500 KM. Mostar, otprilike od 450 pa naviše. Za jednosoban stan u centru Trebinja, dvosoban ili trosoban 200 maraka više. Bijeljina i Brčko, i dalje pristupačni. Garsonjera u Semberiji je od 250, u Brčkom od 200, a veći stanovi do 700 KM, odnosno do 1000 maraka. Na raznolike cijene utiču lokacija, površina, stanje stana i zgrade. I nezaobilazni, vanjski faktori.

“Značajno su porasle cijene u odnosu na taj period prije rata u Ukrajini i korone. Neki stan, npr garsonjera koja je koštala oko 300KM, sad je 400 do 500KM. Jednosoban stan je bio 500 sad je 700 KM. Sigurno da su 30-40% otišle cijene gore. Ali to je pratilo i porast cijene kvadrata u prodaji stanova”, kazao je Aleksandar Vuković, agent za nekretnine Banjaluka.

Rast cijene najma stana osjetan je i u Istočnom Sarajevu, a jedan od uzroka je i blizina glavnog grada. Trenutno, teško da se može pronaći stan jeftiniji od 400 KM.

“Cijene iznajmljivanja nekretnina su u porastu do nekih 20% u odnosu na pretprošlu godinu i prvu polovinu prošle godine. Tome doprinosi sama kupoprodajna cijena nekretnina, nabavna cijena i cijena opremanja, takođe porez na zakup je povećan. Tako da, sve u jednom paketu doprinosi do veće cijene, a naravno i potražnja je veća zbog priliva stanovništva iz okolnih gradova i mjesta”, kazao je Ranko Vukmanović, agent za nekretnine Istočno Sarajevo.

Potražnja ne jenjava, pa zbog toga i ne čudi što na svakom koraku ‘niču’ nove zgrade. Da će biti sve više kupaca i sve više novih nekretnina, stručnjaci predviđaju i zbog bh. puta ka EU.

“Samo tržište nekretnina je dobilo ozbiljnu značku, sada novim postavljanjem države BiH na put prema Evropi, dobijaćemo novi broj ljudi koji žele da se vrate u BiH, da kupe nekretnine, da investiraju u zemlju koja se kreće ka Evropi. Veliki broj nekretnina i tržište koje trenutno imamo napokon je postalo jedno ozbiljno tržište, tržište koje je postalo stabilno pogotovo sa rastom cijena i sa brojem prodatih nekretnina”, kazao je Haris Kadić, agent za nekretnine Sarajevo.

Ali nisu stabilni budžeti građana Bosne i Hercegovine. Barem onog većinskog dijela, koji zarađuje prosječnu platu, i kojem uz sve životne troškove, sve teže biva izdvojiti za mjesečnu kiriju ili ratu kredita.