5.6 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    5.6 ° C
    5.6 °
    5.6 °
    98 %
    0.3kmh
    99 %
    pet
    6 °
    sub
    11 °
    ned
    11 °
    pon
    14 °
    uto
    12 °

    Da li će Šmitova odluka postati predmet Evropskog suda za ljudska prava?

    Da li će Šmitova odluka postati predmet Evropskog suda za ljudska prava?

    Odluke OHR-a kojima su izmijenjeni izborni zakon i ustav Federacije BiH su isključivo političke naravi i u suprotnosti sa našim usuglašenim principima i dostizanju europskih demokratskih stečevina. Stav je to potpisnika deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu ka euroatlanskim integracijama, koji nisu zadovoljni rješenjima visokog predstavnika Kristijana Šmita u BiH. Kažu nije ponudio nijedan valjan argument za svoj potez. Pravnici su otišli korak dalje, najavljuju da će se ova odluka naći pred europskim sudom za ljudska prava.

    Posebno je sporno što je Šmit izborna pravila mijenjao u tijeku izbornog procesa, što je kako kažu presedan u europskoj pravno-političkoj praksi, ističu potpisnici deklaracije. Pravnik Nedim Ademović tvrdi da je ovo jako kontroverzna odluka i mogla bi biti sudski predmet.

    – Opravdano se postavlja pitanje da li je odluka, odmah nakon zatvaranja izbornih mjesta, opravdana s tačke gledišta međunarodnih standarda. Mislim da će to biti predmet rasprave, ako ne pred Ustavnim sudom, po zahtjevu za ocjenu ustavnosti Željka Komšića, onda sigurno pred Evropskim sudom. To visoki predstavnik mora očekivati da će se desiti. – kaže Nedim Ademović, pravnik.

    – Da je kojim slučajem Kristijan Šmit nešto nametnuo, kao što su prije njega radili visoki predstavnici, a što ide u koristi bošanjačkog političkog Sarajeva, međutim pošto to ovaj put ne ide, pravnik Ademović je protiv toga – rekao je Blagoević Milan.

    Protiv toga su i potpisnici deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na euroatlantskom putu. Povećanje broja izaslanika iz reda srpskog naroda i reda ostalih, u federalnom Domu naroda za potpisnike deklaracije je pozitivna diskriminacija, ali smatraju kako neće imati demokratske efekte. Odlukom Kristijana Šmita smatraju oni etničko uređenje ima primat nad građanskim.

    – Jačanjem pozicije Doma naroda osnažuje se koncept etničkog uređenja država i otežava dostizanje europskih demokratskih vrijednosti. Povećanje broja delegata osnažiće etničko cementiranje u FBiH jer sasvim je jasno da će kantoni sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim narodom povećati broj delegata tamo gdje su oni većina – rekao je Vladimir Andrle, JKPHD “La Benevolencija”.

    Prema mišljenju novinara Zorana Krešića, stav potpisnika deklaracije, u suštini je identičan sa stavovima programskih deklaracija bošnjačkih stranaka.

    – U pitanju je jedan koncept izgradnje takozvane građanske države, čija je zapravo maska potrebna da bi se ostvarila bošnjačka nacionalna država, a ostali pretvorile u manjine. Ne vidim mogićnost da taj kocenpt ovih udruženja zaživi u BiH dok imamo Dejtonski mirovni sporazum – smatra Zoran Krešić, novinar.

    Najava da će se odluka Šmita naći pred europskim sudom za ljudska prava je potpuno legitimna, smatra Krešić. Smatra da bi za BiH mnogo korisnije bilo da nema intervencija visokog predstavnika i da se sve završi na dogovoru predstavnika triju konstitutivnih naroda.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Odluke OHR-a kojima su izmijenjeni izborni zakon i ustav Federacije BiH su isključivo političke naravi i u suprotnosti sa našim usuglašenim principima i dostizanju europskih demokratskih stečevina. Stav je to potpisnika deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu ka euroatlanskim integracijama, koji nisu zadovoljni rješenjima visokog predstavnika Kristijana Šmita u BiH. Kažu nije ponudio nijedan valjan argument za svoj potez. Pravnici su otišli korak dalje, najavljuju da će se ova odluka naći pred europskim sudom za ljudska prava.

    Posebno je sporno što je Šmit izborna pravila mijenjao u tijeku izbornog procesa, što je kako kažu presedan u europskoj pravno-političkoj praksi, ističu potpisnici deklaracije. Pravnik Nedim Ademović tvrdi da je ovo jako kontroverzna odluka i mogla bi biti sudski predmet.

    – Opravdano se postavlja pitanje da li je odluka, odmah nakon zatvaranja izbornih mjesta, opravdana s tačke gledišta međunarodnih standarda. Mislim da će to biti predmet rasprave, ako ne pred Ustavnim sudom, po zahtjevu za ocjenu ustavnosti Željka Komšića, onda sigurno pred Evropskim sudom. To visoki predstavnik mora očekivati da će se desiti. – kaže Nedim Ademović, pravnik.

    – Da je kojim slučajem Kristijan Šmit nešto nametnuo, kao što su prije njega radili visoki predstavnici, a što ide u koristi bošanjačkog političkog Sarajeva, međutim pošto to ovaj put ne ide, pravnik Ademović je protiv toga – rekao je Blagoević Milan.

    Protiv toga su i potpisnici deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na euroatlantskom putu. Povećanje broja izaslanika iz reda srpskog naroda i reda ostalih, u federalnom Domu naroda za potpisnike deklaracije je pozitivna diskriminacija, ali smatraju kako neće imati demokratske efekte. Odlukom Kristijana Šmita smatraju oni etničko uređenje ima primat nad građanskim.

    – Jačanjem pozicije Doma naroda osnažuje se koncept etničkog uređenja država i otežava dostizanje europskih demokratskih vrijednosti. Povećanje broja delegata osnažiće etničko cementiranje u FBiH jer sasvim je jasno da će kantoni sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim narodom povećati broj delegata tamo gdje su oni većina – rekao je Vladimir Andrle, JKPHD “La Benevolencija”.

    Prema mišljenju novinara Zorana Krešića, stav potpisnika deklaracije, u suštini je identičan sa stavovima programskih deklaracija bošnjačkih stranaka.

    – U pitanju je jedan koncept izgradnje takozvane građanske države, čija je zapravo maska potrebna da bi se ostvarila bošnjačka nacionalna država, a ostali pretvorile u manjine. Ne vidim mogićnost da taj kocenpt ovih udruženja zaživi u BiH dok imamo Dejtonski mirovni sporazum – smatra Zoran Krešić, novinar.

    Najava da će se odluka Šmita naći pred europskim sudom za ljudska prava je potpuno legitimna, smatra Krešić. Smatra da bi za BiH mnogo korisnije bilo da nema intervencija visokog predstavnika i da se sve završi na dogovoru predstavnika triju konstitutivnih naroda.

    IzvorBHRT

    Posljednje objavljeno