Analize iz Njemačke pokazuju da se u ovoj zemlji u posljednjih pet godina udvostručio broj konzumenata bezalkoholnog piva.

No, vijest iz Rusije je intrigantnija: Tamošnji Federalni zavod za zaštitu potrošača pokrenuo je jedno od najkontroverznijih pitanja u svijetu pića – termin bezalkoholno pivo.

“Problem nije samo često prikrivanje informacija o učešću alkohola u bezalkoholnom pivu nego i sâmo korištenje termina. Ako je to bezalkoholno piće, zašto nosi naziv pivo. Pivo nastaje u procesu fermentacije, a ne postoji bezalkoholna fermentacija”, rekla je Ana Popova, šefica Zavoda za zaštitu potrošača.

Ove najave otvorile su pitanje terminologije, odnosno lažnog opisivanja bezalkoholnog piva. Neki proizvođači, poput njemačkog Krombachera, garantiraju 0,0 posto alkohola, no mnogo je više onih koji “priznaju” izvjesnu količinu alkohola, najčešće sitnim slovima spominju “maksimalno 0,5 posto”.

Kada je pokušano da se istraži ova tema u našoj zemlji, mnogi su naišli na pomalo neočekivane prepreke. Da li zbog konzumenata pojedinih religijskih skupina ili nekog drugog razloga, tek “pivari” su bili spremni samo na “off-record” informacije, bez striktnog navođenja imena proizvođača, zastupnika, piva…

Predstavnici pivarske industrije s kojima su istraživači razgovarali pozvali su se na Zakon o pivu koji je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH.

U članu 15. (razvrstavanje piva), pod tačkom b, u pomenutom Pravilniku stoji da “bezalkoholno pivo sadrži najviše 0,5 posto vol. alkohola”. Neki proizvođači istaknu ovaj procenat, drugi na etiketi ipak spominju “0,0 posto”.

“U BiH se pivo tretira kao prehrambeni proizvod. Proizvodnja piva je jako složen tehnološki proces. Bezalkoholno pivo sadrži najviše 0,5 posto alkohola, ali alkohol pronalazimo i u gomili drugih namirnica i proizvoda koje konzumiramo, poput jogurta, kefira, da ne spominjemo sirće za salatu”, bilo je najviše i najkonkretnije što su mogli saznati novinari Radio Sarajeva.

Mogu se pretpostaviti razlozi za oprezan pristup, ali bi detaljno objašnjenje termina “bezalkoholno pivo” i utjecaj takvog pića po organizam, posebno u saobraćaju, bio itekako koristan, jer ako prihvatimo zakonski maksimum od 0,5 posto alkohola, postavlja se pitanje koliko konzumiranje bezalkoholnog piva ugrožava trezvenost. Mišljenja su podijeljena.

“Mala količina etanola, do 0,5 posto, stigne se reducirati još tokom konzumacije”, izjavio je inžinjer Vladimir Kellner iz češkog Istraživačkog instituta za pivo i slad.

No, šta ako se popije više bezalkoholnih piva? Jedan od najvećih problema za pivopije je nemogućnost konzumiranja omiljenog pića prije vožnje. U Slovačkoj je svojevremeno išla reklama za bezalkoholno pivo, a proizvođač je tvrdio da se nakon konzumiranja može slobodno sjesti za volan.

Analize iz Njemačke pokazuju da se u ovoj zemlji u posljednjih pet godina udvostručio broj konzumenata bezalkoholnog piva.

No, vijest iz Rusije je intrigantnija: Tamošnji Federalni zavod za zaštitu potrošača pokrenuo je jedno od najkontroverznijih pitanja u svijetu pića – termin bezalkoholno pivo.

“Problem nije samo često prikrivanje informacija o učešću alkohola u bezalkoholnom pivu nego i sâmo korištenje termina. Ako je to bezalkoholno piće, zašto nosi naziv pivo. Pivo nastaje u procesu fermentacije, a ne postoji bezalkoholna fermentacija”, rekla je Ana Popova, šefica Zavoda za zaštitu potrošača.

Ove najave otvorile su pitanje terminologije, odnosno lažnog opisivanja bezalkoholnog piva. Neki proizvođači, poput njemačkog Krombachera, garantiraju 0,0 posto alkohola, no mnogo je više onih koji “priznaju” izvjesnu količinu alkohola, najčešće sitnim slovima spominju “maksimalno 0,5 posto”.

Kada je pokušano da se istraži ova tema u našoj zemlji, mnogi su naišli na pomalo neočekivane prepreke. Da li zbog konzumenata pojedinih religijskih skupina ili nekog drugog razloga, tek “pivari” su bili spremni samo na “off-record” informacije, bez striktnog navođenja imena proizvođača, zastupnika, piva…

Predstavnici pivarske industrije s kojima su istraživači razgovarali pozvali su se na Zakon o pivu koji je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH.

U članu 15. (razvrstavanje piva), pod tačkom b, u pomenutom Pravilniku stoji da “bezalkoholno pivo sadrži najviše 0,5 posto vol. alkohola”. Neki proizvođači istaknu ovaj procenat, drugi na etiketi ipak spominju “0,0 posto”.

“U BiH se pivo tretira kao prehrambeni proizvod. Proizvodnja piva je jako složen tehnološki proces. Bezalkoholno pivo sadrži najviše 0,5 posto alkohola, ali alkohol pronalazimo i u gomili drugih namirnica i proizvoda koje konzumiramo, poput jogurta, kefira, da ne spominjemo sirće za salatu”, bilo je najviše i najkonkretnije što su mogli saznati novinari Radio Sarajeva.

Mogu se pretpostaviti razlozi za oprezan pristup, ali bi detaljno objašnjenje termina “bezalkoholno pivo” i utjecaj takvog pića po organizam, posebno u saobraćaju, bio itekako koristan, jer ako prihvatimo zakonski maksimum od 0,5 posto alkohola, postavlja se pitanje koliko konzumiranje bezalkoholnog piva ugrožava trezvenost. Mišljenja su podijeljena.

“Mala količina etanola, do 0,5 posto, stigne se reducirati još tokom konzumacije”, izjavio je inžinjer Vladimir Kellner iz češkog Istraživačkog instituta za pivo i slad.

No, šta ako se popije više bezalkoholnih piva? Jedan od najvećih problema za pivopije je nemogućnost konzumiranja omiljenog pića prije vožnje. U Slovačkoj je svojevremeno išla reklama za bezalkoholno pivo, a proizvođač je tvrdio da se nakon konzumiranja može slobodno sjesti za volan.