10 C
Zenica
Četvrtak, Septembar 19, 2019

Ukupno podjela

Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)

Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)

Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)

Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)
Dalila Ćosić

Pokretanje biznisa tema je mjeseca juna u sklopu projekta ‘Ženska strana života’ kojeg realizuje Radio Zenit.

U emisiji ‘Život na marginama’ razgovarali smo s Dalilom Ćosić i Latifom Kuburom.

Ćosić i Kubura žive u prigradskom dijelu Kaknja, gdje su u sklopu projekta pčelarstva izabrane za pokretanje manjeg biznisa. Sretne što su dobile šansu za privređivanjem, već pohađaju časove obuke rada s pčelama.

Dvadesetpetogodišnja Dalila Ćosić završila je srednju tehničku školu, smjer Saobraćajni tehničar, te živi u blizini Termoelektrane u Kaknju.

U razgovoru za Radio Zenit ispričala je da je dijete rudara koje je imalo sretno djetinjstvo te kako je ušla u svijet pčelarstva.

“Djeca su sretnija na selu, imaju više komunikacije s prirodom i tako je došlo do ljubavi prema pčelama, životinjama i radu na selu na raznim kulturama. Sada su većinom zastupljene kulture uzgoja maline. Pčelarstvo baš nije zastupljeno, samo se nekoliko ljudi s tim bave, od kojih i moj svekar. S obzirom da nema pomoći, ponudio mi je da se bavim pčelarstvom. Kao nezaposlena mlada majka nemam mogućnost da idem u neku firmu, jer su mi djeca mala i pristupala sam ovom projektu kako bi samostalno mogla nastaviti”, kazala je Ćosić.

Kada je završila srednju školu nije imala mogućnosti za obavljanje pripravničkog staža niti nekog zaposlenja, pa je mogla birati fakultet ili biro za zapošljavanje.

“Kroz školovanje i čitav taj sistem sam prošla i izašla razočarana. Nisam mogla podnijeti više taj pritisak, te sam odlučila otići na biro za zapošljavanje. Odlučila sam napraviti pauzu, ali sam se sretno udala. Postala sam majka i počela sam sa standardnim poslovima. Krenula sam s uzgojem malina. Cijene na tržištu su bile takve da se nije isplatilo, te sam sada odlučila početi s pčelarstvom”, dodaje naša sagovornica.

U mjestu gdje živi djevojke većinom rade u fabrikama za šivenje i krojenje i imaju minimalna primanja. Nemaju slobodne dane, zbog čega njoj taj princip rada ne odgovara.

Nikada ranije nije se prijavljivala na projekte samozapošljavanja, a ponudu o pčelarstvu prihvatila je s obzirom da djeca mogu ostajati samostalno s nekim odraslim kući bez nje.

Za projekt pčelarstva je saznala preko svekra, te je odlučila konkurisati kod općine gdje je i primljena njena prijava.

Podršku u svojim životnim odlukama imala je od bliskih ljudi, ali i nerazumijevanja od onih koji su od nje očekivali druge životne ciljeve.

“Težim tome da budem zaposlena, ali još nisam u mogućnosti. Očekivali su od mene nešto više, ali situirana sam i zadovoljan životom. Naporno je, ali kada se dobro organizuje, sve se može stići”, kaže Ćosić.

Tokom projekta obuke pčelarstva prolaze kroz časove na kojim obrađuju deset teoretskih tema, te 20 časova praktične nastave kada će raditi s pčelama.

Smatra da je u današnjem vremenu potrebno da se omladina uključi u projekte koji im se nude kako ne bi upali u depresiju.

“Sve više čitamo vijesti o samoubistvima i ubistvima, jer su ljudi depresivni. Nisu uključeni u život koji bi im odvukao misli od loših misli i navika”, izjavila je Ćosić.

U njenoj porodici svi teže ka praktikovanju zdrave ishrane u svakodnevnici i trude se istu distribuirati drugim građanima kada ima dovoljno proizvoda.

“Na pčelinjaku nema mnogo posla, ali je skup materijal ako ga sami sebi ne znate napraviti. U proljeće se radi prihrana i širenje legla pčela. Zimi se vrši vrcanje meda, te se u jednom periodu radi na zazimljvanju pčela. Kod ljudi me zabrinjava kako je nestalo humanosti, te se dešava trovanje pčela prskanjem malina”, izjavila je naša sagovornica za naš radio.

Dodala je kako nije teško distribuirati med ljudima koji razumiju šta je pčelarstvo. Cijene meda smatra pristupačnim, ali je neukim ljudima najveći problem objasniti šta je med i njegovu vrijednost.

Na kraju razgovora je kazala da u budućnosti teži proširenju pčelinjaka, napraviti ozbiljniji posao gdje bi uključila cijelu porodicu.

“Svim mladim ženama bi poručila da se ne boje da krenu u projekte i pronalaze sebe u nekoj djelatnosti. Sve kreće iz hobija i neka slobodno krenu, žene ne moraju sjediti kući. Stići će sve uraditi, nikome ništa neće nedostajati uz dobro organizovano vrijeme. Radite ono što volite i u čemu uživate”, zaključila je Ćosić.

Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)
Latifa Kubura

Latifa Kubura iz Kaknja s našom prvom sagovornicom pohađa časove pčelarstva, a svoj prvi biznis u vidu trgovine je vodila skoro 20 godina. Živi u prigradskom području, dva kilometra od Kaknja. Prvo radno iskustvo je stekla u kakanjskoj firmi koja se zatvorila, a gdje je radila osam godina.

“Nakon toga sam krenula u privatni biznis s trgovinom koji sam vodila 18 godina, a s obzirom na to da je postalo teško sve održavati samostalno, prijavila sam se na biro. Kada sam pročitala da postoji poziv, a s obzirom na to da mi je sin završio školu pčelarstva, a imali smo ranije jednu košnicu, i sama sam se odlučila prijaviti. Želim naučiti nešto da kada dijete nije kod kuće da ja nastavim posao. Volim raditi, ne samo pčelarstvo, imam i maline i mislim da će mi dobro doći čak i prihodi koji će mi trebati za dalje”, kazala je Kubura.

Svoju trgovinu otvorila je 1996. godine, a u razgovoru za Radio Zenit kazala je da je to bio veoma težak proces, te da su najveći problem predstavljale nelegalne trgovine koje su bile veliki problem prijavljenim i urednim trgovinama koje su plaćale sve doprinose.

“Izdržala sam 18 godina u privatnom poslu, još uvijek nemam uslove za penziju, jer nemam godine. Bilo je teško i tada i sada, jer kada neko nauči nešto raditi ne može sjediti kući. Osim što nedostaje finansija, teško je samo sjediti kući”, dodaje naša sagovornica.

S obzirom na to da već posjeduje maline, dodala je da ne razmišlja previše o cijenama i istakla da je zadovoljna s čim god što dobiju, ali i da upravo zbog varljivih cijena počinje s pčelarstvom.

“Imamo mnogo voća oko kuće. Volimo čuti pčele i zbog toga sam odlučila krenuti s ovim. Za početak neka bude dovoljno za moju porodicu, pa kasnije i za distribuciju i prodaju”, izjavila je Kubura.

U nastavku razgovora je kazala da je pojedinim ženama odgovara samo rad u kući. Pojasnila je kako je svaki rad na određeni način težak.

“Nekom odgovara miran život, a neko ko želi da radi kao ja lično, ne može biti samo u kući. Odrasla sam u porodici gdje se uvijek nešto radilo. Imali smo stoku, bavili smo se poljoprivrednom. Uvijek sebi nađem nešto novo, ne mora biti puno, ali uvijek želim neku obavezu. Žao mi je što je ovakva situacija, ne možemo je tek tako promijeniti, svi žele posao, ali teško je nekome ko završi fakultet da se bavi stočarstvom. Najsretnija bi bila kada bi omladina mogla dobiti posao za koji su se školovali kako bi ostvarili sebe u onome gdje su započeli. Poljoprivreda, pčelarstvo i sve ostalo može biti dodatni posao”, kaže Kubura.

Na pitanje da li joj je teško organizovati svakodnevnicu, kaže da nije baš lako. Često ima mnogo obaveza. Muž je zaposlen, a sinovi studiraju. Međutim, zadovoljna je sa svime, a ženama je poručila da se bave određenim aktivnostima.

“Ja se nadam da će ovo popraviti ekonomsku situaciju u kući zbog čega sam i ušla u projekt. Nadam se da će biti nečega i za prodati. Ženama bi poručila da se uključe u neku aktivnost, jer je svaki posao i druženje korisno. Kada se družite s nekim, nešto ćete naučiti. Bavite se nekim poslom ili hobijem”, zaključila je Kubura u razgovoru za Radio Zenit.

Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)
Zenica
light rain
10 ° C
10 °
10 °
93 %
1kmh
75 %
čet
11 °
pet
14 °
sub
19 °
ned
24 °
pon
21 °
Dalila i Latifa: Pčelarstvo je prilika za biznis, ali i mir (AUDIO)

Posljednje objavljeno