U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan djeteta, čiji je cilj da podsjeti i osvjesti javnost o potrebi zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije.
20. novembra 1989. na Glavnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena je Konvencija o pravima djeteta koja sadrži univerzalne standarde koje država potpisnica Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratifikovala) mora garantovati svakom djetetu.
U Konvenciji se govori, prije svega, o obavezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obavezama brojnih društvenih faktora u vezi zaštite djeteta.
To je prvi dokument u kojem se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi kojoj je potrebna posebna zaštita. Za razliku od Deklaracije o pravima djeteta (1959.) koja ima moralnu snagu, Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obavezuje stranke na pridržavanje njenih odredbi i uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje su ju prihvatile i ratifikovale.
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan djeteta, čiji je cilj da podsjeti i osvjesti javnost o potrebi zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije.
20. novembra 1989. na Glavnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena je Konvencija o pravima djeteta koja sadrži univerzalne standarde koje država potpisnica Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratifikovala) mora garantovati svakom djetetu.
U Konvenciji se govori, prije svega, o obavezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obavezama brojnih društvenih faktora u vezi zaštite djeteta.
To je prvi dokument u kojem se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi kojoj je potrebna posebna zaštita. Za razliku od Deklaracije o pravima djeteta (1959.) koja ima moralnu snagu, Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obavezuje stranke na pridržavanje njenih odredbi i uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje su ju prihvatile i ratifikovale.
