Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – WHO World Health Organisation) već godinama 31. maj obilježava Svjetskim danom bez duhanskog dima. Štetni utjecaj duhanske industrije na životnu sredinu je ogroman i sve veći, dodajući nepotreban pritisak na ionako oskudne resurse naše planete i krhke ekosisteme, kaže se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako je povodom ovog datuma saopćila WHO, duhan ubija više od osam miliona ljudi, pušača i nepušača svake godine, te dodatno uništava našu okolinu, dodatno šteti ljudskom zdravlju, kroz uzgoj, proizvodnju, distribuciju, potrošnju i otpad nakon konzumiranja. Crne statistike kažu da je posiječeno više od 600 miliona stabala radi proizvodnje cigareta, da je u atmosferu ispušteno 84 miliona tona CO2, podižući globalnu temperaturu Planete, te da je više od 22 milijarde tona vode iskorišteno zbog pravljena cigareta.

- Reklama -

Cilj Svjetskog dana bez duhanskog dima je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana. Štetnost konzumacije cigareta i upotreba nargila za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika, kažu u INZ-u.
Služba za školsku higijenu ovog instituta intenzivno radi na podizanju svijesti kod djece i omladine kroz redovne aktivnosti i preventivne preglede, edukacije o zdravoj prehrani, očuvanju okoline i zdravog odrastanja. te učestalim edukacijama djece, nastavnog osoblja i roditelja na ojačavanju zajednice na svim poljima, a sve u cilju poboljšanja životnih navika.
Zdravlje je najveća vrijednost svakog pojedinca, ističu u INZ. Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdrav način života kako kod djece tako i kod odraslih. Zdrav način života nije nešto što nam je dato ili urođeno, već se mora strpljivo razvijati i njegovati tokom života. Praktikovanje zdravog načina života značajno unapređuje zdravlje čovjeka na mnogo načina. Da bi se čovjek nazvao zdravim, mora imati dobar preduslov, a to je dobar balans u životu.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih riziko faktora za ova oboljenja je – dokazano – pušenje cigareta.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – WHO World Health Organisation) već godinama 31. maj obilježava Svjetskim danom bez duhanskog dima. Štetni utjecaj duhanske industrije na životnu sredinu je ogroman i sve veći, dodajući nepotreban pritisak na ionako oskudne resurse naše planete i krhke ekosisteme, kaže se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kako je povodom ovog datuma saopćila WHO, duhan ubija više od osam miliona ljudi, pušača i nepušača svake godine, te dodatno uništava našu okolinu, dodatno šteti ljudskom zdravlju, kroz uzgoj, proizvodnju, distribuciju, potrošnju i otpad nakon konzumiranja. Crne statistike kažu da je posiječeno više od 600 miliona stabala radi proizvodnje cigareta, da je u atmosferu ispušteno 84 miliona tona CO2, podižući globalnu temperaturu Planete, te da je više od 22 milijarde tona vode iskorišteno zbog pravljena cigareta.

- Reklama -

Cilj Svjetskog dana bez duhanskog dima je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana. Štetnost konzumacije cigareta i upotreba nargila za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika, kažu u INZ-u.
Služba za školsku higijenu ovog instituta intenzivno radi na podizanju svijesti kod djece i omladine kroz redovne aktivnosti i preventivne preglede, edukacije o zdravoj prehrani, očuvanju okoline i zdravog odrastanja. te učestalim edukacijama djece, nastavnog osoblja i roditelja na ojačavanju zajednice na svim poljima, a sve u cilju poboljšanja životnih navika.
Zdravlje je najveća vrijednost svakog pojedinca, ističu u INZ. Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdrav način života kako kod djece tako i kod odraslih. Zdrav način života nije nešto što nam je dato ili urođeno, već se mora strpljivo razvijati i njegovati tokom života. Praktikovanje zdravog načina života značajno unapređuje zdravlje čovjeka na mnogo načina. Da bi se čovjek nazvao zdravim, mora imati dobar preduslov, a to je dobar balans u životu.
Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih riziko faktora za ova oboljenja je – dokazano – pušenje cigareta.