26 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Djeca koja se osjećaju sigurno kod kuće, izrastaju u uspješne odrasle osobe

    Djeca koja se osjećaju sigurno kod kuće, izrastaju u uspješne odrasle osobe

    Emocionalno sigurno roditeljstvo sve je češća tema među psiholozima i stručnjacima za razvoj djece, i sve više se prepoznaje kao ključna osnova za stvaranje zdravog, sretnog i uspješnog djeteta.

    Dok su tradicionalni pristupi često naglašavali strogoću, pravila ili čak popustljivost, novi trend u odgoju fokusira se na nešto mnogo dublje: stvaranje emocionalno sigurnog prostora u kojem dijete može slobodno istraživati, rasti i razvijati se.

    Za razliku od autoritarnog (strogi fokus na poslušnost) ili permisivnog (manjak granica), emocionalno sigurno roditeljstvo podrazumijeva jasno postavljanje granica uz toplinu, razumijevanje i emocionalnu povezanost.

    Riječ je o pristupu gdje roditelj:

    • Priznaje i prihvaća emocije djeteta, čak i one neugodne poput ljutnje ili tuge;
    • Ne posramljuje dijete, čak ni u teškim situacijama;
    • Ne gleda loše ponašanje kao prkos, već kao znak potrebe ili unutarnjeg stresa;
    • Preuzima odgovornost nakon sukoba, izvinjava se, povezuje se s djetetom umjesto da ga ignorira ili kažnjava;
    • Psiholozi naglašavaju: djeca u emocionalno sigurnom okruženju razvijaju jaču emocionalnu otpornost, bolju samoregulaciju, lakše sklapaju zdrave odnose i dugoročno imaju više povjerenja u sebe.

    Kako ovo prakticirati u svakodnevnom životu?

    Roditeljstvo počinje unutra. Kako vi reagirate kada ste pod stresom? Koji vas obrasci iz vlastitog djetinjstva oblikuju? U trenucima sukoba, umjesto automatske reakcije, zastanite i zapitajte se: “Zašto me ovo toliko uzrujava?”

    Dijete koje viče ili lupa vratima ne pokušava vas “napasti”, već vam nešto poručuje. Pitajte: “Što se iza ovoga krije? Što mu je sada potrebno?” Umjesto kazne, ponudite radoznalost i razumijevanje.

    Granice su neophodne, ali mogu se izreći smireno. Primjerice: “Razumijem da si frustriran, ali ipak sada ne možeš.” Umjesto prijetnji, ponudite pomoć u razumijevanju emocija.

    Ako ste pogriješili (a svi ponekad griješimo), pokažite ranjivost i izvinite se: “Nije bilo u redu što sam vikala. Žao mi je. Idemo zajedno pronaći bolje rješenje.” Time učite dijete kako izgleda zdrava komunikacija.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Emocionalno sigurno roditeljstvo sve je češća tema među psiholozima i stručnjacima za razvoj djece, i sve više se prepoznaje kao ključna osnova za stvaranje zdravog, sretnog i uspješnog djeteta.

    Dok su tradicionalni pristupi često naglašavali strogoću, pravila ili čak popustljivost, novi trend u odgoju fokusira se na nešto mnogo dublje: stvaranje emocionalno sigurnog prostora u kojem dijete može slobodno istraživati, rasti i razvijati se.

    Za razliku od autoritarnog (strogi fokus na poslušnost) ili permisivnog (manjak granica), emocionalno sigurno roditeljstvo podrazumijeva jasno postavljanje granica uz toplinu, razumijevanje i emocionalnu povezanost.

    Riječ je o pristupu gdje roditelj:

    • Priznaje i prihvaća emocije djeteta, čak i one neugodne poput ljutnje ili tuge;
    • Ne posramljuje dijete, čak ni u teškim situacijama;
    • Ne gleda loše ponašanje kao prkos, već kao znak potrebe ili unutarnjeg stresa;
    • Preuzima odgovornost nakon sukoba, izvinjava se, povezuje se s djetetom umjesto da ga ignorira ili kažnjava;
    • Psiholozi naglašavaju: djeca u emocionalno sigurnom okruženju razvijaju jaču emocionalnu otpornost, bolju samoregulaciju, lakše sklapaju zdrave odnose i dugoročno imaju više povjerenja u sebe.

    Kako ovo prakticirati u svakodnevnom životu?

    Roditeljstvo počinje unutra. Kako vi reagirate kada ste pod stresom? Koji vas obrasci iz vlastitog djetinjstva oblikuju? U trenucima sukoba, umjesto automatske reakcije, zastanite i zapitajte se: “Zašto me ovo toliko uzrujava?”

    Dijete koje viče ili lupa vratima ne pokušava vas “napasti”, već vam nešto poručuje. Pitajte: “Što se iza ovoga krije? Što mu je sada potrebno?” Umjesto kazne, ponudite radoznalost i razumijevanje.

    Granice su neophodne, ali mogu se izreći smireno. Primjerice: “Razumijem da si frustriran, ali ipak sada ne možeš.” Umjesto prijetnji, ponudite pomoć u razumijevanju emocija.

    Ako ste pogriješili (a svi ponekad griješimo), pokažite ranjivost i izvinite se: “Nije bilo u redu što sam vikala. Žao mi je. Idemo zajedno pronaći bolje rješenje.” Time učite dijete kako izgleda zdrava komunikacija.

    Zenica
    clear sky
    26 ° C
    26 °
    26 °
    39 %
    1.3kmh
    4 %
    ned
    27 °
    pon
    29 °
    uto
    29 °
    sri
    30 °
    čet
    30 °