Dok druge zemlje iz godine u godinu nepovratno gube svoju šumsku površinu, Francuska je otkrila ne samo kako zadržati svoje zelene površine, već ih i neprestano povećava.
Danas šume čine preko 31 posto francuske zemlje, a dok većina svijeta gubi svoje šume zbog novih obradivih zemljišta, Francuska ih dobiva. Koja je njihova tajna?
Sve se svodi na i javne i privatne napore pošumljavanja ruralnih i urbanih područja, jer deforestacija ubija šume diljem svijeta, a oni taj scenarij nisu željeli dozvoliti sebi, piše Big Think.
I dok su prašume, tzv, pluća svijeta svakim danim sve manje te se svake sekunde uništi nezamisliva količina stabala globalno, Francuska je predvodnik obrtanja tog trenda i pravi primjer za cijelu Europu.
Ne treba gledati dalje od francuske Provanse, gdje obilno zelenilo siječe planinske prijevoje sve do najnovijih prirodnih parkova – Baronnies Provençales. Osnovan prije samo četiri godine, prostire se na više od 1800 četvornih kilometara. Ova hrastova šuma živi je svjedok posvećenosti Francuske obnovi drevnih šuma. Dok druge propadaju, šume u toj zemlji tiho se dižu iz zemlje.
Četvrti u Europi po količini šuma
Trenutne procjene pokazuju da šume pokrivaju 31 posto Francuske. Ta je zemlja je na četvrtom mjestu po broju šuma u EU, a nadmašuju je samo Švedska, Finska i Španjolska. Zbog koncentriranog napora za pošumljavanje i pada u poljoprivredi, u proteklih 30 godina, šumska područja Francuske povećavaju se za 7 posto godišnje.
Tijekom 1990-ih, Europa je pokrenula projekt Zajednička poljoprivredna politika, koja je osigurala da će se samo proizvodne površine koristiti kao obradive, kako bi se spriječilo neučinkovito bavljenje poljoprivredom. Preostala je zemlja pretvorena u šume.
Između 1990. i 2015., ukupno je europsko šumsko zemljište raslo od 90.000 četvornih kilometara do oko 350.000 četvornih kilometara. Zapravo je došlo do tolikog napretka da je u EU danas više drveća i većih šuma nego što je bilo početkom 20. stoljeća.
Većina šuma u Francuskoj je na privatnom zemljištu, a sada se prostiru na 16,4 milijuna hektara i povećavaju se svakim danom. Drveće i biljke koje se sadi treba održati korak sa zahtjevima apsorpcije ugljičnog dioksida i boriti se protiv klimatskih promjena. Već unutar prirodnog parka Baronnies Provençales, mogu se vidjeti rijetke vrste drveća poput crnog supa, reemerge…
Izazovi
No i nove šume imaju svoje izazove – otprilike 34.000 ljudi živi u Baronnies Provençales, a neki stanovnici vide crni bor kao ‘štetočinu’ koja raste na njihovim pašnjacima. Osim toga, mnoge šume u Francuskoj i Europi postale su preplavljene najezdom insekta, no u konačnici korist ipak nadmašuje mnoge potencijalne probleme. Zbog toga i Francuska poduzima napore za pošumljavanje u urbanom dijelu zemlje.
Gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo nedavno je najavila novi plan zelenila za grad Pariz kojim će dovesti šume u tu svjetsku metropolu. Plan je započeti sadnju šuma u blizini mnogih povijesnih znamenitosti Pariza, poput Hôtel de Ville (pariška gradska vijećnica) i Opére Garnier.
Ti će se nasadi postavljati u prometnim i uspavanim pješačkim područjima, a plan je da uljepšaju grad te služe praktičnoj svrsi – smanje buku i drveće će ublažiti intenzivnu vrućinu tijekom sve intenzivnijih ljetnih mjeseci. Ako sve bude išlo po planu, zasadit će se oko 20.000 stabala, a glavni je cilj da do 2030. drveće prekriva polovicu Pariza.
Šume u Hrvatskoj
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2, 688. 687 ha što je 47 posto kopnene površine države. Od toga je 2,106. 917 ha u vlasništvu RH, dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume (2, 018.987ha).
Najšumovitiji dio u Hrvatskoj je Gorski kotar, a našim se šumama gospodari održivo i površina šuma u Hrvatskoj ne pada, nego raste. Što je najvažnije, ne siječe se više od prirasta.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
