Broj oboljelih od raka u stalnom je porastu, što je, kako tvrde stručnjaci, u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi kod kojih se bolest češće pojavljuje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 19,3 u 2020. na 30,2 miliona 2040, dok će broj umrlih u istom periodu sa 10 miliona porasti na 16,3 miliona.

Stručnjaci procjenuju da se između 30 i 50 posto smrti od malignih neoplazmi moglo spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.

To posebno važi za period pandemije izazvane koronavirusom, koja je doprinijela povećanju broja karcinoma, jer se zdravstveni sistem dugo borio s virusom, pa zapostavio mnoge druge patologije.

Zdravstveni sistem zakazao

U Klinici za onkologiju i radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla povećan je broj karcinoma u uznapredovalom stadiju.

Kaže to dr. med. sci. Lejla Alidžanović-Nurkanović, dodajući kako je to posebno izraženo kod tumora probave.

– Nemamo statistiku, ali to je osjećaj nas ljekara. Svjedoci smo da se pacijenti sve češće operiraju u hitnoj proceduri kada tumor izazove zapetljaj crijeva, umjesto da se ide redovnom procedorom da tegobe prvo dovedu do kolonoskopije, potom da se biospijom potvrdi maligna bolest, a tek onda se ide na elektivni operativni zahvat – pojašnjava Alidžanović-Nurkanović.

Prema izvještaju Tima za praćenje, evidentiranje i prijavljivanje malignih neoplazmi pri UKC Tuzla, u 2022. evidentirano je 247 novootkrivenih karcinoma pluća, što je u poređenju sa 2018, prema riječima naše sagovornice, više za 30 posto.

U istoj godini dijagnosticirano je i 496 tumora probavnog trakta, što je porast od 25 posto u poređenju sa 2018.

– Kada je riječ o pedijatrijskim tumorima, 2018. bilo ih je šest novootkrivenih, a četiri godine poslije 17. U porastu su i brojke karcinoma štitne žlijezde. To su okvirni podaci pacijenata koji se liječe u našem zdravstvenom centru, a dolaze iz Tuzlanskog i Posavskog kantona te Brčko distrikta – navodi Alidžanović-Nurkanović.

Tačne podatke o broju oboljelih od malignih bolesti u našoj zemlji niko ne zna. Interne evidencije vode zdravstveni centri, te kantonalni i entitetski zavodi.

BiH jedna je od rijetkih zemalja koja još na državnom nivou nema registar za rak, a da bi se radila prava statistika mora se znati koliki je broj oboljelih na 100.000 stanovnika.

No prije svega mora se utvrditi koliko naša zemlja ima stanovnika.

– Ono što bi trebalo izvući su bolesti po stadijima, jer bismo tek tada mogli govoriti o uzročnicima povećanog broja oboljelih. Ako su to karcinomi koji su otkrivani u ranom stadiju, onda možemo reći da se dijagnostika poboljšala. Međutim, ako se radi o uznapredovalom stadiju, onda se mora kazati da je zdravstveni sistem na neki način zakazao. Mi te podatke nemamo i za sada možemo pričati samo o trendovima – ističe Alidžanović-Nurkanović.

I na Kliniku za onkologiju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske sve je veći pritisak pacijenata, kaže prof. dr. Zdenka Gojković, načelnica.

– Evidentan je porast i novooboljelih, ali i onih koji imaju značajna pogoršanja bolesti koja su ranije otkrivena, a u proteklim godinama pandemije COVID-19 pacijenti su izbjegavali ulaziti u zdravstvene ustanove strahujući od zaraze. Tome bi dodala i da su i dijagnostičke procedure te većina posla u zdravstvenim centrima bili preusmjereni na oboljele od COVID-19. Naravno, za to vrijeme bolest je uznapredovala što svakodnevno bilježimo. Veliki broj je pacijenata koji su u terminalnoj fazi bolesti – naglašava Gojković.

RS je 2001. uspostavio Registar za rak, a prema obrađenom petogodišnjem periodu, od 2009. do 2014. godine, došlo se do podatka da je u tom vremenu broj novih malignih neoplazmi porastao za 25 posto.

– Možemo samo pretpostaviti kako se to dalje razvijalo. Sigurno je do sada postotak porastao dva puta po 25 posto. To nam potvrđuje i stanje u zdravstvenim ustanovama gdje je zaista prevelik broj oboljelih. Za mušku poplaciju vodeći je rak pluća, a kod žena karcinom dojke. Na drugom mjestu su karcinomi debelog crijeva i prostate, a kod žena ginekološke lokalizacije. Među prvih pet učestalih je i karcinom mokraćnog mjehura kao i rak želuca. No ono što treba istaći jeste da se karcinomi debelog crijeva, dojke i grlića maternice mogu prevenirati ili rano otkriti kada bismo imali skrining programe – navodi Gojković.

Demografski parametri

Kao razlog poražavajućih brojki oboljelih u BiH, prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, navodi demografske parametre.

– Mladi su otišli iz zemlje, a stari su ostali koji više obolijevaju od karcinoma. Dakle, imamo povećan broj oboljelih od malignih bolesti, ali to je razlog loših demografskih parametara. Naravno, tome je doprinijelo i vrijeme u pandemiji kada smo zapustili “čišćenje patologije”. Zadatak medicine, pogotovo hirurgije dojke, i uopće služi koje se tim bave, Radiologije, Patologije, je da “lovimo” male karcinome, jer je to put za izlječenje. Ja skoro dvije godine ništa nisam radio, ali sam znao da će to doći na naplatu. Dolazi mi žena iz Maglaja sa karcinomom od četiri centimetra: pitam: “gospođo, zar niste mogli ranije doći”, kaže: “doktore za Zenicu su slali samo one koji umiru”. Dakle, mi smo zahvaljući korona-medicini, koju sam itekako kritikovao, došli u situaciju da sada imamo ogromne karcinome u tijelima oboljelih. Ja sam 2019. uradio 140 operacija karcinoma dojke, a 2022, kada se sve deblokiralo, 249 – zaključio je Drljević.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, maligne neoplazme na drugom su mjestu vodećih uzroka smrti u većem bh. entitetu, sa 4.577 umrlih osoba i stopom od 211,1 posto na 100.000 stanovnika.

Među uzrocima smrti kod muškaraca u 2021. vodeći je bio karcinom bronha i pluća sa stopom smrtnosti od 47,2 posto na 100.000 stanovnika. Kod žena je to karcinom dojke sa stopom od 17,4 posto na 100.000 stanovnika.

Broj oboljelih od raka u stalnom je porastu, što je, kako tvrde stručnjaci, u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi kod kojih se bolest češće pojavljuje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 19,3 u 2020. na 30,2 miliona 2040, dok će broj umrlih u istom periodu sa 10 miliona porasti na 16,3 miliona.

Stručnjaci procjenuju da se između 30 i 50 posto smrti od malignih neoplazmi moglo spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.

To posebno važi za period pandemije izazvane koronavirusom, koja je doprinijela povećanju broja karcinoma, jer se zdravstveni sistem dugo borio s virusom, pa zapostavio mnoge druge patologije.

Zdravstveni sistem zakazao

U Klinici za onkologiju i radioterapiju u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla povećan je broj karcinoma u uznapredovalom stadiju.

Kaže to dr. med. sci. Lejla Alidžanović-Nurkanović, dodajući kako je to posebno izraženo kod tumora probave.

– Nemamo statistiku, ali to je osjećaj nas ljekara. Svjedoci smo da se pacijenti sve češće operiraju u hitnoj proceduri kada tumor izazove zapetljaj crijeva, umjesto da se ide redovnom procedorom da tegobe prvo dovedu do kolonoskopije, potom da se biospijom potvrdi maligna bolest, a tek onda se ide na elektivni operativni zahvat – pojašnjava Alidžanović-Nurkanović.

Prema izvještaju Tima za praćenje, evidentiranje i prijavljivanje malignih neoplazmi pri UKC Tuzla, u 2022. evidentirano je 247 novootkrivenih karcinoma pluća, što je u poređenju sa 2018, prema riječima naše sagovornice, više za 30 posto.

U istoj godini dijagnosticirano je i 496 tumora probavnog trakta, što je porast od 25 posto u poređenju sa 2018.

– Kada je riječ o pedijatrijskim tumorima, 2018. bilo ih je šest novootkrivenih, a četiri godine poslije 17. U porastu su i brojke karcinoma štitne žlijezde. To su okvirni podaci pacijenata koji se liječe u našem zdravstvenom centru, a dolaze iz Tuzlanskog i Posavskog kantona te Brčko distrikta – navodi Alidžanović-Nurkanović.

Tačne podatke o broju oboljelih od malignih bolesti u našoj zemlji niko ne zna. Interne evidencije vode zdravstveni centri, te kantonalni i entitetski zavodi.

BiH jedna je od rijetkih zemalja koja još na državnom nivou nema registar za rak, a da bi se radila prava statistika mora se znati koliki je broj oboljelih na 100.000 stanovnika.

No prije svega mora se utvrditi koliko naša zemlja ima stanovnika.

– Ono što bi trebalo izvući su bolesti po stadijima, jer bismo tek tada mogli govoriti o uzročnicima povećanog broja oboljelih. Ako su to karcinomi koji su otkrivani u ranom stadiju, onda možemo reći da se dijagnostika poboljšala. Međutim, ako se radi o uznapredovalom stadiju, onda se mora kazati da je zdravstveni sistem na neki način zakazao. Mi te podatke nemamo i za sada možemo pričati samo o trendovima – ističe Alidžanović-Nurkanović.

I na Kliniku za onkologiju u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske sve je veći pritisak pacijenata, kaže prof. dr. Zdenka Gojković, načelnica.

– Evidentan je porast i novooboljelih, ali i onih koji imaju značajna pogoršanja bolesti koja su ranije otkrivena, a u proteklim godinama pandemije COVID-19 pacijenti su izbjegavali ulaziti u zdravstvene ustanove strahujući od zaraze. Tome bi dodala i da su i dijagnostičke procedure te većina posla u zdravstvenim centrima bili preusmjereni na oboljele od COVID-19. Naravno, za to vrijeme bolest je uznapredovala što svakodnevno bilježimo. Veliki broj je pacijenata koji su u terminalnoj fazi bolesti – naglašava Gojković.

RS je 2001. uspostavio Registar za rak, a prema obrađenom petogodišnjem periodu, od 2009. do 2014. godine, došlo se do podatka da je u tom vremenu broj novih malignih neoplazmi porastao za 25 posto.

– Možemo samo pretpostaviti kako se to dalje razvijalo. Sigurno je do sada postotak porastao dva puta po 25 posto. To nam potvrđuje i stanje u zdravstvenim ustanovama gdje je zaista prevelik broj oboljelih. Za mušku poplaciju vodeći je rak pluća, a kod žena karcinom dojke. Na drugom mjestu su karcinomi debelog crijeva i prostate, a kod žena ginekološke lokalizacije. Među prvih pet učestalih je i karcinom mokraćnog mjehura kao i rak želuca. No ono što treba istaći jeste da se karcinomi debelog crijeva, dojke i grlića maternice mogu prevenirati ili rano otkriti kada bismo imali skrining programe – navodi Gojković.

Demografski parametri

Kao razlog poražavajućih brojki oboljelih u BiH, prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, navodi demografske parametre.

– Mladi su otišli iz zemlje, a stari su ostali koji više obolijevaju od karcinoma. Dakle, imamo povećan broj oboljelih od malignih bolesti, ali to je razlog loših demografskih parametara. Naravno, tome je doprinijelo i vrijeme u pandemiji kada smo zapustili “čišćenje patologije”. Zadatak medicine, pogotovo hirurgije dojke, i uopće služi koje se tim bave, Radiologije, Patologije, je da “lovimo” male karcinome, jer je to put za izlječenje. Ja skoro dvije godine ništa nisam radio, ali sam znao da će to doći na naplatu. Dolazi mi žena iz Maglaja sa karcinomom od četiri centimetra: pitam: “gospođo, zar niste mogli ranije doći”, kaže: “doktore za Zenicu su slali samo one koji umiru”. Dakle, mi smo zahvaljući korona-medicini, koju sam itekako kritikovao, došli u situaciju da sada imamo ogromne karcinome u tijelima oboljelih. Ja sam 2019. uradio 140 operacija karcinoma dojke, a 2022, kada se sve deblokiralo, 249 – zaključio je Drljević.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, maligne neoplazme na drugom su mjestu vodećih uzroka smrti u većem bh. entitetu, sa 4.577 umrlih osoba i stopom od 211,1 posto na 100.000 stanovnika.

Među uzrocima smrti kod muškaraca u 2021. vodeći je bio karcinom bronha i pluća sa stopom smrtnosti od 47,2 posto na 100.000 stanovnika. Kod žena je to karcinom dojke sa stopom od 17,4 posto na 100.000 stanovnika.