Vijeće Europske unije je danas odlučilo uvesti humanitarne izuzetke u pogledu restriktivnih mjera zamrzavanja imovine za 10 slučajeva, a jedan od njih se odnosio i na Bosnu i Hercegovinu.

Kao rezultat ove odluke, određene kategorije humanitarnih aktera, uključujući i one navedene u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2664 (2022), kao i organizacije i agencije certificirane kao humanitarni partneri EU ili njenih država članica, te specijalizirane agencije država članica – mogu obavljati transakcije sa navedenim fizičkim i pravnim licima bez ikakvog prethodnog odobrenja, ako je svrha transakcija pružanje humanitarne pomoći ili podrška drugim aktivnostima koje podržavaju osnovne ljudske potrebe ljudi u potrebi.

“Ova odluka povećava dosljednost i koherentnost sa svim režimima restriktivnih mjera Unije kao i sa onima usvojenim na nivou UN-a ili mjerama drugih međunarodnih partnera kako bi se zaštitila principijelna humanitarna akcija nepristrasnih humanitarnih aktera,” navodi se u saopćenju Vijeća Europske unije.

Nadalje, Vijeće je odlučilo da redovno preispituje humanitarne izuzetke u ovih 10 režima, kao i u nekim drugim režimima restriktivnih mjera EU, kako bi ocijenilo njihovu adekvatnost i po potrebi ih prilagodilo u budućnosti.

Izmjene se odnose na režime sankcija koji se tiču Bosne i Hercegovine, Burundija, Gvineje, Libanona, Mjanmara, Nikaragve, Tunisa, Venecuele, Zimbabvea kao i mjere koje se tiču sajber napada.

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je 9. decembra 2022. rezoluciju 2664 (2022), koja predviđa “humanitarno izdvajanje” – trajno humanitarno izuzeće – od mjera zamrzavanja imovine koje su nametnuli režimi sankcija Ujedinjenih naroda.

Vijeće je 14. februara 2023. odlučilo uvesti humanitarno izuzeće u skladu s UN rezolucijom 2664 na nivou EU, a 31. marta 2023. Vijeće je uvelo humanitarno izuzeće u tzv. UN/EU mješovitim režimima sankcija u kojima mjere EU dopunjuju sankcije koje je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a.

Vijeće Europske unije je danas odlučilo uvesti humanitarne izuzetke u pogledu restriktivnih mjera zamrzavanja imovine za 10 slučajeva, a jedan od njih se odnosio i na Bosnu i Hercegovinu.

Kao rezultat ove odluke, određene kategorije humanitarnih aktera, uključujući i one navedene u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2664 (2022), kao i organizacije i agencije certificirane kao humanitarni partneri EU ili njenih država članica, te specijalizirane agencije država članica – mogu obavljati transakcije sa navedenim fizičkim i pravnim licima bez ikakvog prethodnog odobrenja, ako je svrha transakcija pružanje humanitarne pomoći ili podrška drugim aktivnostima koje podržavaju osnovne ljudske potrebe ljudi u potrebi.

“Ova odluka povećava dosljednost i koherentnost sa svim režimima restriktivnih mjera Unije kao i sa onima usvojenim na nivou UN-a ili mjerama drugih međunarodnih partnera kako bi se zaštitila principijelna humanitarna akcija nepristrasnih humanitarnih aktera,” navodi se u saopćenju Vijeća Europske unije.

Nadalje, Vijeće je odlučilo da redovno preispituje humanitarne izuzetke u ovih 10 režima, kao i u nekim drugim režimima restriktivnih mjera EU, kako bi ocijenilo njihovu adekvatnost i po potrebi ih prilagodilo u budućnosti.

Izmjene se odnose na režime sankcija koji se tiču Bosne i Hercegovine, Burundija, Gvineje, Libanona, Mjanmara, Nikaragve, Tunisa, Venecuele, Zimbabvea kao i mjere koje se tiču sajber napada.

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je 9. decembra 2022. rezoluciju 2664 (2022), koja predviđa “humanitarno izdvajanje” – trajno humanitarno izuzeće – od mjera zamrzavanja imovine koje su nametnuli režimi sankcija Ujedinjenih naroda.

Vijeće je 14. februara 2023. odlučilo uvesti humanitarno izuzeće u skladu s UN rezolucijom 2664 na nivou EU, a 31. marta 2023. Vijeće je uvelo humanitarno izuzeće u tzv. UN/EU mješovitim režimima sankcija u kojima mjere EU dopunjuju sankcije koje je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a.