Evropski parlament sinoć je završio debatu o rezoluciji o primjeni zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koja bi trebalo da bude usvojena u srijedu, a od zemlja Zapadnog Balkana tom rezolucijom zatraženo je da svoje vanjske politike usklade sa vanjskom politikom Unije, uključujući i sankcije.
Kada je riječ o Srbiji, u rezoluciji se navodi da Evropski parlament „žali zbog kontinuirano niskog stepena usklađenosti Srbije“ sa vanjskom politikom Unije i ponavlja ”da bi nova pregovaračka poglavlja [u vezi prijema Srbije u EU] trebalo da budu otvorena tek kada Srbija ojača svoju predanost reformama u područjima demokratije i vladavine prava i pokaže da je u potpunosti usklađena sa vanjskom politikom EU-a“.
U rezoluciji EP-a se navodi da se Srbija, kao zemlja koja teži evropskoj integraciji, ”mora pridržavati zajedničkih vrijednosti i prava EU-a“.
Tektonske promjene
Osnov rezolucije su, kako se navodi, tektonske promjene koje su nastale u geopolitičkom okruženju i koje su rezultat ruske vojne agresije na Ukrajinu i drugih međunarodnih izazova.
U rezoluciji se poziva Evropska komisija i države članice da se koriste ovom politikom kao alatom za poboljšanje saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana.
U vezi sa Bosnom i Hercegovinom rezolucijom se poziva da se donesu „ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući onih koji ugrožavaju njenu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, posebno Milorada Dodika“ i pozivaju sve države članice da daju svoj glas za ovaj korak, piše Tanjug.
Rezolucija izražava zabrinutost i u vezi sa sadržajem i „načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Visoki predstavnik za BiH izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam“.
Evropski parlament sinoć je završio debatu o rezoluciji o primjeni zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koja bi trebalo da bude usvojena u srijedu, a od zemlja Zapadnog Balkana tom rezolucijom zatraženo je da svoje vanjske politike usklade sa vanjskom politikom Unije, uključujući i sankcije.
Kada je riječ o Srbiji, u rezoluciji se navodi da Evropski parlament „žali zbog kontinuirano niskog stepena usklađenosti Srbije“ sa vanjskom politikom Unije i ponavlja ”da bi nova pregovaračka poglavlja [u vezi prijema Srbije u EU] trebalo da budu otvorena tek kada Srbija ojača svoju predanost reformama u područjima demokratije i vladavine prava i pokaže da je u potpunosti usklađena sa vanjskom politikom EU-a“.
U rezoluciji EP-a se navodi da se Srbija, kao zemlja koja teži evropskoj integraciji, ”mora pridržavati zajedničkih vrijednosti i prava EU-a“.
Tektonske promjene
Osnov rezolucije su, kako se navodi, tektonske promjene koje su nastale u geopolitičkom okruženju i koje su rezultat ruske vojne agresije na Ukrajinu i drugih međunarodnih izazova.
U rezoluciji se poziva Evropska komisija i države članice da se koriste ovom politikom kao alatom za poboljšanje saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana.
U vezi sa Bosnom i Hercegovinom rezolucijom se poziva da se donesu „ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući onih koji ugrožavaju njenu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, posebno Milorada Dodika“ i pozivaju sve države članice da daju svoj glas za ovaj korak, piše Tanjug.
Rezolucija izražava zabrinutost i u vezi sa sadržajem i „načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Visoki predstavnik za BiH izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam“.
