Peta emisija serijala “Glas mladih” donijela je novu, izuzetno važnu temu za mlade u Zenici – novinarstvo. Kroz ovaj projekat, mladi ne samo da uče o medijima, već aktivno učestvuju u njihovom kreiranju, preuzimajući uloge voditelja, novinara i autora sadržaja.
Upravo takav pristup omogućava im da iz prve ruke razumiju procese rada u medijima, ali i da otvaraju pitanja koja se direktno tiču njihove generacije.
Ovoga puta, fokus emisije bio je na novinarskoj profesiji u Bosni i Hercegovini – njenim izazovima, promjenama kroz vrijeme, ali i perspektivama za budućnost. Kroz razgovore sa iskusnim novinarima, mladi su imali priliku dobiti realan uvid u to kako izgleda rad u medijima danas.
Prvi sagovornik bio je Ibrahim Muratović, dugogodišnji sportski novinar i zaposlenik Al Jazeera Balkans, koji je otvoreno govorio o stanju novinarstva u Bosni i Hercegovini. Njegova poruka bila je jasna – riječ je o profesiji koja, iako izuzetno dinamična i ispunjavajuća, često ne donosi finansijsku sigurnost.
“Nažalost, to je posao od kojeg se u Bosni i Hercegovini ne živi dobro. Većina novinara ne može se pohvaliti visokim standardom, ali to je i dalje jedna lijepa profesija koja vas obogaćuje iskustvom i znanjem”, istakao je Muratović.
Govoreći iz ličnog iskustva, naglasio je da je novinarstvu posvetio gotovo cijeli život, te da bi, uprkos svim izazovima, ponovo izabrao isti put. Posebno je ohrabrio mlade koji razmišljaju o ovom zanimanju, poručivši da strast i želja za pričom uvijek pronađu svoj put.
“Ako imate tu žicu u sebi, naći ćete način da vaše priče dođu do publike i da od toga živite”, poručio je.
Digitalni alati
U nastavku razgovora, Muratović se osvrnuo na povezanost medija i stanja u društvu, naglašavajući da su mediji često ogledalo demokratije. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina još uvijek prolazi kroz kompleksan tranzicijski period, obilježen političkim nestabilnostima i brojnim društvenim izazovima.
“Ne možete očekivati da novinarstvo bude izolovano od stvarnosti. Ako su kultura, obrazovanje i zdravstvo u problemima, onda ni mediji ne mogu biti izuzetak”, kazao je, dodajući da postoje i pozitivni primjeri medija koji su uspjeli zadržati kredibilitet i povjerenje publike.
Poseban segment emisije bio je posvećen promjenama koje su obilježile novinarstvo – od vremena bez interneta do savremenog digitalnog doba. Muratović je podsjetio kako su nekada informacije prikupljane ručno, zapisivane u bilježnice, dok su danas dostupne u realnom vremenu.
Iako digitalni alati značajno olakšavaju rad, upozorio je i na nove izazove, posebno u kontekstu umjetne inteligencije i generisanih sadržaja.
“Nisam protiv umjetne inteligencije, ali uz oprez. Ona može biti koristan alat, ali samo ako znamo razlikovati istinu od manipulacije”, naglasio je.
O razvoju novinarstva kroz vrijeme govorila je i Velida Kulenović, novinarka radija Federacije Bosne i Hercegovine, koja je mladima približila razliku između nekadašnjeg i današnjeg rada u medijima.
Prisjetila se analognog doba, kada su novinari radili na pisaćim mašinama i koristili magnetofone, ističući da je tada svaki prilog zahtijevao mnogo više vremena i koncentracije.
“To vrijeme je imalo svoju posebnu draž, ali je bilo mnogo zahtjevnije. Danas su informacije dostupne na klik, što olakšava posao, ali donosi i novu vrstu pritiska”, kazala je Kulenović.
Naglasila je da savremeni novinari moraju biti stalno informisani, pratiti nove tehnologije i kontinuirano se usavršavati, jer je tempo rada znatno ubrzan u odnosu na ranije periode.
Uloga ChatGPT-a u novinarstvu
Jedna od ključnih tema bila je i uloga umjetne inteligencije u novinarstvu. Kulenović je istakla da alati poput ChatGPT-a mogu pomoći u radu, ali ne mogu zamijeniti novinara.
“Umjetna inteligencija može biti podrška, ali ne i zamjena. Novinar mora znati šta pita, kako provjerava informacije i kako ih interpretira. Iskusan novinar uvijek može prepoznati razliku između teksta koji je napisao čovjek i onog koji je generisan”, upozorila je.
Na kraju, uputila je jasnu poruku mladima – novinarstvo je posao koji traži ljubav, posvećenost i stalno učenje.
“Ako niste spremni da radite na sebi, da čitate, istražujete i budete stalno prisutni, onda ovo nije posao za vas. Ali ako jeste – ovo je jedan od najljepših poziva”, poručila je.
Kroz ovu emisiju, mladi su dobili priliku da iz prve ruke čuju kako izgleda novinarski posao, sa svim njegovim prednostima i izazovima. Naučili su da novinarstvo nije samo prenošenje informacija, već odgovornost prema javnosti i važan stub svakog demokratskog društva.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj kritičkog mišljenja, prepoznavanje relevantnih izvora informacija, ali i odgovorno korištenje novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju.
Serijal “Glas mladih” i kroz ovu emisiju pokazao je koliko je važno mladima pružiti prostor da uče, izražavaju se i aktivno učestvuju u društvenim procesima. Upravo kroz ovakve projekte stvara se nova generacija mladih ljudi koji razumiju medije, ali i svoju ulogu u njihovom kreiranju.
Ova emisija je kreirana uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru mreže YouthHub WB&T. Za njen sadržaj isključivo je odgovorno udruženje Monitor i ono nužno ne odražava stavove Evropske unije.
