Italijansko pravosuđe otvorilo je ozbiljan front protiv platformskog modela rada u dostavi hrane. U središtu istrage je Glovo, odnosno njegova italijanska operativna kompanija Foodinho, nad kojom je sud uveo poseban nadzor nakon što je tužilaštvo u Milan utvrdilo elemente koji, po njihovom tumačenju, prelaze granicu fleksibilnog angažmana i ulaze u zonu radne eksploatacije…
Sud je imenovao upravitelja koji će nadgledati poslovanje Foodinha, dok je direktor kompanije pod istragom. Tužioci tvrde da su dostavljači formalno vođeni kao samozaposleni saradnici, ali da su u praksi radili pod uslovima koji imaju obilježja klasičnog radnog odnosa – bez prava koja takav odnos podrazumijeva.
Dostava za 2,5 eura i algoritam koji „ocjenjuje radnika“
Prema navodima iz sudskih dokumenata, pojedini dostavljači su zarađivali oko 2,50 eura po dostavi. Tužilaštvo smatra da je takva naknada daleko ispod granice dostojanstvene zarade u Italiji, posebno imajući u vidu troškove goriva, održavanja vozila ili bicikla, opreme i vremena provedenog na terenu.
Poseban fokus istrage usmjeren je na algoritamski sistem kojim platforma raspoređuje poslove i ocjenjuje dostavljače. Upravo taj digitalni mehanizam, prema tvrdnjama tužilaca, predstavlja ključni dokaz da rad nije bio „slobodno preduzetništvo“, već rad pod stalnim nadzorom, rangiranjem i pritiskom – bez mogućnosti pregovora o uslovima.
Drugim riječima, aplikacija je, prema ovoj interpretaciji, imala ulogu poslodavca.
Sudski nadzor nad poslovanjem
Mjera sudskog nadzora znači da kompanija neće biti ugašena, ali da će njeno poslovanje u narednom periodu biti pod direktnom kontrolom suda, s ciljem usklađivanja sa radnim zakonodavstvom. U praksi, to podrazumijeva reviziju statusa dostavljača, načina obračuna naknada i modela upravljanja radom.
Ovaj potez je dio šire akcije italijanskih vlasti protiv zloupotreba u tzv. gig ekonomiji, sektoru u kojem digitalne platforme posljednjih godina funkcionišu u sivoj zoni između samozapošljavanja i prikrivenog radnog odnosa.
Reakcija kompanije
Iz Glova su ranije poručivali da njihov model rada omogućava fleksibilnost i da dostavljači sami biraju kada i koliko će raditi. Vlasnik Glova, njemački gigant Delivery Hero, također je saopćio da sarađuje sa institucijama i da podržava dijalog s regulatorima.
Međutim, italijanske vlasti zauzele su jasan stav: fleksibilnost ne može biti izgovor za zaobilaženje osnovnih radnih prava.
Zašto je ovo važno i za BiH
Ova istraga ima potencijal da postane presedan za cijelu Evropu. Ako sud potvrdi teze tužilaštva, to će otvoriti vrata redefinisanju statusa dostavljača na platformama širom kontinenta.
Model koji je pod lupom u Italiji gotovo je identičan onome koji danas postoji i u Bosni i Hercegovini: dostavljači formalno nisu zaposleni, ali rade u sistemu koji ih algoritamski kontroliše, rangira i kažnjava slabijim pristupom poslovima.
Pitanje koje je italijansko pravosuđe postavilo sada postaje ključno i za druga tržišta:
Da li je riječ o slobodnom radu ili o modernoj verziji radnog odnosa bez prava?
Odgovor koji će dati sud u Milanu mogao bi imati dalekosežne posljedice za sve dostavljačke platforme, uključujući i one koje posluju na domaćem tržištu.
