Prema podacima Centra za sigurnosne studije, građani Bosne i Hercegovine u privatnom vlasništvu posjeduju oko 350 hiljada komada legalno kupljenog vatrenog oružja. Problem je ilegalna kupovina oružja, koje se najčešće i koristi u krivičnim djelima.

Ilegalna kupovina vatrenog oružja, odnosno crno tržište, predstavlja sigurnosnu prijetnju. Iz Centra za sigurnosne studije kažu kako upravo oružje koje nije kupljeno legalnim putem i koje nije uredno prijavljeno čuvarima zakona, najčešće je korišteno u izvršenju krivičnih djela.

“Ono što predstavlja opasnost za građane Bosne i Hercegovine je nelegalno posjedovanje oružja, gdje, prema nekim procjenama, imamo oko 800.000 komada u posjedu građana. Oružje kojim se počine krivična djela je 95 posto nelegalno i ono predstavlja veliki sigurnosni problem”, rekao je za BHRT Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Legalno pravo na vlasništvo vatrenog oružja ostvaruju fizička i pravna lica sa navršeniih 21 godinu i u skladu sa zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u Kantonu Sarajevo.

Neophodno je navesti razloge korištenja, priložiti potvrdu da se ne vodi krivični postupak, te da potencijalni vlasnik oružja u prethodne dvije godine od podnošenja zahtjeva za posjedovanje oružja nije kažnjavan.

“Pored tih opštih, imamo posebne uslove za nabavku oružja fizičkom licu, a to je da se na zdravstvenom pregledu utvrdi da je lice zdravstveno sposobno za držanje i nošenje oružja i da raspolaže tehničkim znanjem za pravilno rukovanje oružjem, kao i da poznaje propise koji se odnose na držanje, čuvanje i nošenje oružja. Dakle, treba proći određeni vid obuke”, kaže Mirza Hadžiabdić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo.

Nakon završenih svih provjera, uz priloženo odobrenje policijske uprave ostvaruje se pravo na kupovinu oružja.

“Na osnovu tog odobrenja kupuje se traženi model oružja i nakon kupovine oružja, naše privredno društvo je dužno da u roku od osam dana obavijesti nadležnu policijsku stanicu o kupovini oružja”, kaže Jasmin Kujović.

Zakonom je jasno definirano da se vatreno oružje treba držati u sefovima, kako ne bi došlo do zloupotrebe. U slučaju kršenja, vatreno oružje se oduzima. S druge strane, za nelegalno posjedovanje vatrenog oružja predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora.

Prema podacima Centra za sigurnosne studije, građani Bosne i Hercegovine u privatnom vlasništvu posjeduju oko 350 hiljada komada legalno kupljenog vatrenog oružja. Problem je ilegalna kupovina oružja, koje se najčešće i koristi u krivičnim djelima.

Ilegalna kupovina vatrenog oružja, odnosno crno tržište, predstavlja sigurnosnu prijetnju. Iz Centra za sigurnosne studije kažu kako upravo oružje koje nije kupljeno legalnim putem i koje nije uredno prijavljeno čuvarima zakona, najčešće je korišteno u izvršenju krivičnih djela.

“Ono što predstavlja opasnost za građane Bosne i Hercegovine je nelegalno posjedovanje oružja, gdje, prema nekim procjenama, imamo oko 800.000 komada u posjedu građana. Oružje kojim se počine krivična djela je 95 posto nelegalno i ono predstavlja veliki sigurnosni problem”, rekao je za BHRT Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Legalno pravo na vlasništvo vatrenog oružja ostvaruju fizička i pravna lica sa navršeniih 21 godinu i u skladu sa zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u Kantonu Sarajevo.

Neophodno je navesti razloge korištenja, priložiti potvrdu da se ne vodi krivični postupak, te da potencijalni vlasnik oružja u prethodne dvije godine od podnošenja zahtjeva za posjedovanje oružja nije kažnjavan.

“Pored tih opštih, imamo posebne uslove za nabavku oružja fizičkom licu, a to je da se na zdravstvenom pregledu utvrdi da je lice zdravstveno sposobno za držanje i nošenje oružja i da raspolaže tehničkim znanjem za pravilno rukovanje oružjem, kao i da poznaje propise koji se odnose na držanje, čuvanje i nošenje oružja. Dakle, treba proći određeni vid obuke”, kaže Mirza Hadžiabdić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo.

Nakon završenih svih provjera, uz priloženo odobrenje policijske uprave ostvaruje se pravo na kupovinu oružja.

“Na osnovu tog odobrenja kupuje se traženi model oružja i nakon kupovine oružja, naše privredno društvo je dužno da u roku od osam dana obavijesti nadležnu policijsku stanicu o kupovini oružja”, kaže Jasmin Kujović.

Zakonom je jasno definirano da se vatreno oružje treba držati u sefovima, kako ne bi došlo do zloupotrebe. U slučaju kršenja, vatreno oružje se oduzima. S druge strane, za nelegalno posjedovanje vatrenog oružja predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora.