Građani Bosne i Hercegovine godinama plaćaju lične karte po cijeni koja, prema ocjenama stručnjaka i potrošačkih udruženja, nije opravdana stvarnim troškovima izdavanja. Uz oko tri miliona važećih ličnih karata u zemlji, čak i minimalno prekoračenje cijene po dokumentu dovodi do ukupne štete u milionskim iznosima.

Problem preplaćenih ličnih karata poznat je već duži niz godina, no nadležne institucije do sada nisu pokazale ozbiljnu volju da se to pitanje riješi. Jedan od rijetkih koji javno ukazuje na ovu nepravdu jeste direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Almir Badnjević.

On je objasnio da cijena lične karte ne bi smjela ostati na trenutnom nivou jer građani ne dobijaju kompletnu uslugu koju bi taj iznos trebao pokrivati – prije svega, funkcionalnost digitalnog sertifikata koji još nije zaživio u praksi.

Iz potrošačkih udruženja ističu da vlasti često brzo reaguju kada je riječ o uvođenju novih fiskalnih opterećenja, dok su značajno sporije kad treba ublažiti postojeće troškove.

Murisa Marić iz Udruženja građana DON iz Prijedora ocijenila je da nadležne institucije ne pokazuju interes za rješavanje ovog problema.

“Kada se odlučuje o povećanju cijena, nikoga se ništa ne pita. Ali kada treba sniziti trošak izrade lične karte, nema konkretne inicijative”, rekla je Marićeva.

Sličan stav iznio je i Marin Bago iz mostarskog Udruženja potrošača “Futura”, koji kao informatičar ukazuje na digitalne mogućnosti koje su već dostupne. Prema njegovim riječima, IDDEEA je razvila aplikacije i besplatno ih stavila na raspolaganje svim lokalnim zajednicama, što omogućava efikasniji i jeftiniji proces izdavanja dokumenata.

“Kada se sve digitalizuje, dovoljno je samo fotografisati osobu i završiti proces. Time se izbjegava potreba za obilaskom više šalter sala, a trošak se znatno smanjuje”, pojasnio je Bago.

Ipak, brojni gradovi i opštine ne koriste ponuđena digitalna rješenja, iako im je sistem već omogućen. Bago tvrdi da BiH u ovom domenu zaostaje više od dvije decenije.

Badnjević je još krajem prošle godine upozorio da građani već 11 godina plaćaju punu cijenu ličnih karata, iako dokumenti nemaju sve predviđene funkcionalnosti – posebno elektronski potpis koji nikada nije zaživio.

Prema podacima objavljenim na stranici IDDEEA, trenutno je u upotrebi ukupno 3.058.338 važećih ličnih karata u Bosni i Hercegovini.

Građani Bosne i Hercegovine godinama plaćaju lične karte po cijeni koja, prema ocjenama stručnjaka i potrošačkih udruženja, nije opravdana stvarnim troškovima izdavanja. Uz oko tri miliona važećih ličnih karata u zemlji, čak i minimalno prekoračenje cijene po dokumentu dovodi do ukupne štete u milionskim iznosima.

Problem preplaćenih ličnih karata poznat je već duži niz godina, no nadležne institucije do sada nisu pokazale ozbiljnu volju da se to pitanje riješi. Jedan od rijetkih koji javno ukazuje na ovu nepravdu jeste direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Almir Badnjević.

On je objasnio da cijena lične karte ne bi smjela ostati na trenutnom nivou jer građani ne dobijaju kompletnu uslugu koju bi taj iznos trebao pokrivati – prije svega, funkcionalnost digitalnog sertifikata koji još nije zaživio u praksi.

Iz potrošačkih udruženja ističu da vlasti često brzo reaguju kada je riječ o uvođenju novih fiskalnih opterećenja, dok su značajno sporije kad treba ublažiti postojeće troškove.

Murisa Marić iz Udruženja građana DON iz Prijedora ocijenila je da nadležne institucije ne pokazuju interes za rješavanje ovog problema.

“Kada se odlučuje o povećanju cijena, nikoga se ništa ne pita. Ali kada treba sniziti trošak izrade lične karte, nema konkretne inicijative”, rekla je Marićeva.

Sličan stav iznio je i Marin Bago iz mostarskog Udruženja potrošača “Futura”, koji kao informatičar ukazuje na digitalne mogućnosti koje su već dostupne. Prema njegovim riječima, IDDEEA je razvila aplikacije i besplatno ih stavila na raspolaganje svim lokalnim zajednicama, što omogućava efikasniji i jeftiniji proces izdavanja dokumenata.

“Kada se sve digitalizuje, dovoljno je samo fotografisati osobu i završiti proces. Time se izbjegava potreba za obilaskom više šalter sala, a trošak se znatno smanjuje”, pojasnio je Bago.

Ipak, brojni gradovi i opštine ne koriste ponuđena digitalna rješenja, iako im je sistem već omogućen. Bago tvrdi da BiH u ovom domenu zaostaje više od dvije decenije.

Badnjević je još krajem prošle godine upozorio da građani već 11 godina plaćaju punu cijenu ličnih karata, iako dokumenti nemaju sve predviđene funkcionalnosti – posebno elektronski potpis koji nikada nije zaživio.

Prema podacima objavljenim na stranici IDDEEA, trenutno je u upotrebi ukupno 3.058.338 važećih ličnih karata u Bosni i Hercegovini.