5.8 C
Zenica
More
    Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila
    Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila

    Ukupno podjela

    Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila

    Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila

    Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila

    Dokumenti s kojih je skinuta oznaka ‘tajno’, a koji datiraju iz perioda ranih 1990-ih otkrivaju odlučnost tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona i njegovog tima za vanjske poslove da se nađe rješenje za konflikt u Bosni i Hercegovini, čak ako bi to značilo i nagrađivanje lidera bosanskih Srba za politiku etničkog čišćenja dajući im ono što su željeli – secesiju”, piše britanski The Guardian.

    - Izbori 2020 -Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila

    Prema pisanju ovog medija, Clinton je u telefonskim razgovorima s drugim liderima ponavljao razočarenje Armijom Republike Bosne i Hercegovine “zbog neuspjele odbrane Srebrenice”.

    “A tokom iste sedmice kada je Srebrenica pala, Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Anthony Lake, uredio je zadnje detalje svojeglave ‘završne strategije’ za izvlačenje SAD iz bh. katastrofe”, navodi se u članku.

    Strategija koju je Lakeov tim navodno pokrenuo sedmicama prije napada na Srebrenicu trebala je prisiliti na mirovni dogovor koji bi bio baziran na približno izjednačenoj podjeli teritorija. Ako to ne bi uspjelo, plan je bio da se UN-ove mirovne snage povuku, podigne embargo na naoružavanje, te da se dijelu Bosne i Hercegovine, koji je bio pod kontrolom Bošnjaka i Hrvata, pruži podrška kroz zračne napade dok ne bi postala sposobna da se sama bori protiv srpskih snaga.

    - Izbori 2020 -Guardian: Clinton bio spreman podržati referendum o otcjepljenju, Srebrenica sve promijenila

    “Ali, cijena ovakve američke podrške bila je visoka”, piše dalje list, ističući kako bi u ovom slučaju bh. snage trebale pristati na neke druge ustupke, uključujući i predavanje teritorijalnog integriteta za kojeg su se borili.

    Prema prvom aneksu na ovu strategiju naslovljenom ‘Plan igre za diplomatski proboj u 1995.’, prvi korak je navodno trebao biti otvoren razgovor sa probosanskim snagama kako bi ih se nagovorilo da u razdoblju nakon Srebrenice “moraju razmišljati realistično o obliku dogovora”.

    Prijedlog je sugerirao da bi Federacija BiH mogla prihvatiti manje od pola teritorije, dok bi SAD pokušao da prisili probosanske snage na pristanak da Srbi održe referendum o otcjepljenju nakon 2-3 godine. Ukoliko nagovor srpske populacije na to da je njihova najbolja budućnost u reintegraciji ne uspije, onda ne bi imalo smisla blokirati “mirni razlaz” prema čehoslovačkom modelu, piše list prenoseći dijelove strategije.

    Ovakav prijedlog je navodno alarmirao neke članove američke administracije, uključujući Madeleine Albright koja je upozorila da se radi o “veoma skliskom terenu”.

    “Srbi su već uzeli velik dio teritorije kroz etničko čišćenje, a mi bismo održali ‘demokratski’ referendum kako bi potvrdili tu agresiju?”, istakla je Albright.

    Alexander Vershbow, koji je tada djelovao kao viši direktor za Evropu u Nacionalnom vijeću sigurnosti (NSC), a koji je pomagao u kreiranju strategije, kazao je kako je dokument u stvari bio kompromis između različitih američkih agencija.

    “Bilo je dosta povlačenja u raznim pravcima, gdje je Pentagon možda bio najrealniji dok su State Department i NSC više naginjali za pravičnije rješenje, tražeći najbolji mogući dogovor za Bošnjake”. pojasnio je Vershbow.

    Tadašnji glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Mirza Hajrić, koji je postao i glavni savjetnik prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića, ističe kako je ogroman pritisak došao u najgorem mogućem trenutku.

    “Suočavali smo se s tragedijom Srebrenice. Bio je to veliki moralni poraz za međunarodnu zajednicu i najtragičniji događaj u ratu, a u isto vrijeme Amerikanci pokušavaju da vas slome na nekim osnovnim stvarima. Zašto nagraditi nekog ko u julu 1995. planira i izvršava genocid”, dodaje Hajrić, danas bh. ambasador u Australiji.

    Prema njegovim riječima, Izetbegović je odlučno odbio prijedlog za bilo kakvim referendumom kod Srba. Vjeruje da je ovako hitan prijedlog iz Washingtona bio potaknut željom Clintonove administracije da skinu s TV ekrana problem rata u BiH pred početak izborne kampanje u SAD-u 1996.

    Britanski list još navodi kako je netom nakon pada Srebrenice, tadašnji predsjednik Francuske, Jacques Chirac, pokušao da ujedini zapadne lidere da podrže ponovno preuzimanje Srebrenice silom, poredeći situaciju sa ratom protiv nacista.

    “Francuska je spremna da uloži sve snage u napor da se situacija u Srebrenici vrati na staro – ili nećemo uraditi ništa. Ali ako ne uradimo ništa, onda je to upravo situacija koju smo imali 1939., i Francuska će se povući”, Chirac je navodno poručio Clintonu 13. jula, a njegov poziv je odbačen kao “teatralan”.

    U isto vrijeme, Clinton se žalio na snage Armije RBiH koje su se povukle, a nisu pokušale da se suprostave Srbima, navodi se u članku.

    “U Srebrenici je bilo blizu 3.000 bosanskih vojnika ali oni… povukli su se bez borbe. Razgovarat ću sa svojim vojnim savjetnicima, ali oni su jako skeptični oko dovođenja pojačanja helikopterima, posebno ako se bh. snage neće boriti. Ne možemo braniti demokratske vrijednosti apstraktno”, dodao je, prenosi Guradian.

    Ovaj list podsjeća kako su SAD i saveznici na kraju postigli dogovor oko odbrane posljednje enklave u istočnoj BiH – Goražda, prijeteći masovnim zračnim napadima ukoliko grad bude napadnut. Ofanziva hrvatskih snaga u augustu 1995. prekrojila je karte i natjerala Srbe da sjednu za pregovarački sto bez obećanja za referendum. Kraj rata značio je uspjeh za Clintonovu vanjsku politiku, a on je dobio izbore 1996, piše The Guardian, dodajući kako tajni dokumenti ipak pokazuju koliko blizu su SAD bile da odustanu od BiH, objavio je N1.

    Dokumenti s kojih je skinuta oznaka ‘tajno’, a koji datiraju iz perioda ranih 1990-ih otkrivaju odlučnost tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona i njegovog tima za vanjske poslove da se nađe rješenje za konflikt u Bosni i Hercegovini, čak ako bi to značilo i nagrađivanje lidera bosanskih Srba za politiku etničkog čišćenja dajući im ono što su željeli – secesiju”, piše britanski The Guardian.

    Prema pisanju ovog medija, Clinton je u telefonskim razgovorima s drugim liderima ponavljao razočarenje Armijom Republike Bosne i Hercegovine “zbog neuspjele odbrane Srebrenice”.

    “A tokom iste sedmice kada je Srebrenica pala, Clintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Anthony Lake, uredio je zadnje detalje svojeglave ‘završne strategije’ za izvlačenje SAD iz bh. katastrofe”, navodi se u članku.

    Strategija koju je Lakeov tim navodno pokrenuo sedmicama prije napada na Srebrenicu trebala je prisiliti na mirovni dogovor koji bi bio baziran na približno izjednačenoj podjeli teritorija. Ako to ne bi uspjelo, plan je bio da se UN-ove mirovne snage povuku, podigne embargo na naoružavanje, te da se dijelu Bosne i Hercegovine, koji je bio pod kontrolom Bošnjaka i Hrvata, pruži podrška kroz zračne napade dok ne bi postala sposobna da se sama bori protiv srpskih snaga.

    “Ali, cijena ovakve američke podrške bila je visoka”, piše dalje list, ističući kako bi u ovom slučaju bh. snage trebale pristati na neke druge ustupke, uključujući i predavanje teritorijalnog integriteta za kojeg su se borili.

    Prema prvom aneksu na ovu strategiju naslovljenom ‘Plan igre za diplomatski proboj u 1995.’, prvi korak je navodno trebao biti otvoren razgovor sa probosanskim snagama kako bi ih se nagovorilo da u razdoblju nakon Srebrenice “moraju razmišljati realistično o obliku dogovora”.

    Prijedlog je sugerirao da bi Federacija BiH mogla prihvatiti manje od pola teritorije, dok bi SAD pokušao da prisili probosanske snage na pristanak da Srbi održe referendum o otcjepljenju nakon 2-3 godine. Ukoliko nagovor srpske populacije na to da je njihova najbolja budućnost u reintegraciji ne uspije, onda ne bi imalo smisla blokirati “mirni razlaz” prema čehoslovačkom modelu, piše list prenoseći dijelove strategije.

    Ovakav prijedlog je navodno alarmirao neke članove američke administracije, uključujući Madeleine Albright koja je upozorila da se radi o “veoma skliskom terenu”.

    “Srbi su već uzeli velik dio teritorije kroz etničko čišćenje, a mi bismo održali ‘demokratski’ referendum kako bi potvrdili tu agresiju?”, istakla je Albright.

    Alexander Vershbow, koji je tada djelovao kao viši direktor za Evropu u Nacionalnom vijeću sigurnosti (NSC), a koji je pomagao u kreiranju strategije, kazao je kako je dokument u stvari bio kompromis između različitih američkih agencija.

    “Bilo je dosta povlačenja u raznim pravcima, gdje je Pentagon možda bio najrealniji dok su State Department i NSC više naginjali za pravičnije rješenje, tražeći najbolji mogući dogovor za Bošnjake”. pojasnio je Vershbow.

    Tadašnji glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Mirza Hajrić, koji je postao i glavni savjetnik prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića, ističe kako je ogroman pritisak došao u najgorem mogućem trenutku.

    “Suočavali smo se s tragedijom Srebrenice. Bio je to veliki moralni poraz za međunarodnu zajednicu i najtragičniji događaj u ratu, a u isto vrijeme Amerikanci pokušavaju da vas slome na nekim osnovnim stvarima. Zašto nagraditi nekog ko u julu 1995. planira i izvršava genocid”, dodaje Hajrić, danas bh. ambasador u Australiji.

    Prema njegovim riječima, Izetbegović je odlučno odbio prijedlog za bilo kakvim referendumom kod Srba. Vjeruje da je ovako hitan prijedlog iz Washingtona bio potaknut željom Clintonove administracije da skinu s TV ekrana problem rata u BiH pred početak izborne kampanje u SAD-u 1996.

    Britanski list još navodi kako je netom nakon pada Srebrenice, tadašnji predsjednik Francuske, Jacques Chirac, pokušao da ujedini zapadne lidere da podrže ponovno preuzimanje Srebrenice silom, poredeći situaciju sa ratom protiv nacista.

    “Francuska je spremna da uloži sve snage u napor da se situacija u Srebrenici vrati na staro – ili nećemo uraditi ništa. Ali ako ne uradimo ništa, onda je to upravo situacija koju smo imali 1939., i Francuska će se povući”, Chirac je navodno poručio Clintonu 13. jula, a njegov poziv je odbačen kao “teatralan”.

    U isto vrijeme, Clinton se žalio na snage Armije RBiH koje su se povukle, a nisu pokušale da se suprostave Srbima, navodi se u članku.

    “U Srebrenici je bilo blizu 3.000 bosanskih vojnika ali oni… povukli su se bez borbe. Razgovarat ću sa svojim vojnim savjetnicima, ali oni su jako skeptični oko dovođenja pojačanja helikopterima, posebno ako se bh. snage neće boriti. Ne možemo braniti demokratske vrijednosti apstraktno”, dodao je, prenosi Guradian.

    Ovaj list podsjeća kako su SAD i saveznici na kraju postigli dogovor oko odbrane posljednje enklave u istočnoj BiH – Goražda, prijeteći masovnim zračnim napadima ukoliko grad bude napadnut. Ofanziva hrvatskih snaga u augustu 1995. prekrojila je karte i natjerala Srbe da sjednu za pregovarački sto bez obećanja za referendum. Kraj rata značio je uspjeh za Clintonovu vanjsku politiku, a on je dobio izbore 1996, piše The Guardian, dodajući kako tajni dokumenti ipak pokazuju koliko blizu su SAD bile da odustanu od BiH, objavio je N1.

    Zenica
    clear sky
    5.8 ° C
    6 °
    5.6 °
    93 %
    2.1kmh
    0 %
    uto
    9 °
    sri
    19 °
    čet
    21 °
    pet
    21 °
    sub
    16 °

    Posljednje objavljeno

    Preminuo Aleksandar Golić, član grupe Nemoguće vruće

    Aleksandar - Đorđe Golić, član zeničke rock grupe Nemoguće vruće, preminuo je nakon kraće bolesti u 62. godini života.

    Almir Čehajić Batko je uhapšen zbog sumnje da je protivpravno stekao blizu 625.000 KM

    Almir Čehajić poznatiji kao Batko uhapšen je danas u akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) zbog sumnje da je stekao...

    Nove mjere u RS-u: Nema muzike uživo, obavezne maske na otvorenom…

    Danas je održana sjednica Štaba za vanredne situacije u Republici Srpskoj povodom pogoršanja epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, na kojoj su donesene nove...

    Mandić: FBiH će proglasiti stanje nesreće ako se nastavi sadašnja situacija

    Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić rekao je da Federacija BiH (FBiH) može ponovo proglasiti stanje nesreće ako se nastavi ovakva situacija u...