Bosna i Hercegovina uskoro će ponovo birati članove Predsjedništva BiH, ali dio njenih građana neće imati mogućnost da se kandiduje za najvišu funkciju u državi. Među njima je i oko 1.000 preostalih članova jevrejske zajednice.
O položaju Jevreja u Bosni i Hercegovini, njihovom identitetu i odnosu prema složenom političkom sistemu zemlje piše izraelski list Haaretz, ističući da ustavni poredak BiH građane dijeli prema pripadnosti konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima.
U takvom sistemu pripadnici nacionalnih manjina, ali i građani koji se ne žele izjasniti kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, nemaju mogućnost kandidature za Predsjedništvo BiH.
Jevrejska zajednica stoljećima je dio društvenog i kulturnog života Bosne i Hercegovine. Posebno mjesto u toj historiji zauzima Sarajevo, grad u kojem su se kroz različite periode susretale jevrejska, muslimanska, pravoslavna i katolička tradicija.
Haaretz u svom tekstu pažnju posvećuje upravo pitanju kako današnji pripadnici jevrejske zajednice doživljavaju svoju poziciju u državi čiji je politički sistem izgrađen na etničkom principu.
Za zajednicu koja danas broji oko 1.000 članova, pitanje političke ravnopravnosti nije samo ustavno-pravno pitanje, već i pitanje mjesta koje manjine imaju u savremenoj Bosni i Hercegovini.
Problem političke diskriminacije građana koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda posebno je došao u fokus nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.
Sud je utvrdio da je onemogućavanje pripadnika nacionalnih manjina da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH diskriminatorno.
Iako je od presude prošlo više od decenije, pitanje ustavne reforme i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.
Priča o Jevrejima u BiH tako otvara i šire pitanje: može li politički sistem biti istovremeno zasnovan na zaštiti kolektivnih prava i garantovati jednaka politička prava svakom građaninu, bez obzira na njegovu nacionalnu ili vjersku pripadnost?
U zemlji sa složenim ustavnim uređenjem, to pitanje i dalje nema konačan odgovor.
Za Jevreje u Bosni i Hercegovini, kao i za druge građane koji nisu dio tri konstitutivna naroda, dilema ostaje ista – kako sačuvati kolektivni identitet, a istovremeno imati potpuno jednaka politička prava.
Haaretzova priča tako pitanje položaja jevrejske zajednice smješta u širi kontekst jedne od najkompleksnijih političkih struktura u Evropi.
