Evropski parlament podržao je ukidanje sezonskog pomjeranja sata još 2019. godine, ali države članice Evropske unije nisu postigle dogovor o njegovom provođenju. Sada 44 evropska zastupnika traže nastavak zaustavljenih pregovora, dok Evropska komisija priprema novu studiju koja bi trebala biti završena do kraja 2026. godine. U međuvremenu će građani Bosne i Hercegovine i ove nedjelje pomjeriti kazaljke jedan sat unazad.
Osam godina nakon što je Evropska komisija predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata, Evropska unija još uvijek nema dogovor o tome hoće li njeni građani prestati dva puta godišnje prelaziti s ljetnog na zimsko računanje vremena i obrnuto. Iako je Evropski parlament prijedlog podržao još 2019. godine, odluka nikada nije stupila na snagu jer države članice nisu uspjele usaglasiti zajednički stav.
Uoči predstojećeg prelaska na zimsko računanje vremena, grupa od 44 zastupnika Evropskog parlamenta iz 15 država članica i šest političkih grupa pokrenula je novu inicijativu kojom se od ministara saobraćaja EU zahtijeva da konačno nastave pregovore.
Inicijativu predvodi njemački zastupnik Peter Liese, član Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Evropske narodne partije (EPP), koji smatra da više ne postoje opravdani razlozi za višegodišnje odgađanje odluke.
„Građani su dovoljno dugo čekali. Nisu nam potrebne nove višegodišnje rasprave. Potrebna nam je odluka“, poručio je Liese.
Parlament podržao ukidanje, države članice zaustavile proces
Priča o ukidanju pomjeranja sata nije nova. Evropska komisija je 12. septembra 2018. godine predstavila prijedlog kojim bi se ukinula obavezna sezonska promjena vremena u državama članicama EU.
Prijedlog je uslijedio nakon javnih konsultacija u kojima je učestvovalo približno 4,6 miliona građana iz tadašnjih 28 država članica. Čak 84 posto učesnika izjasnilo se za ukidanje pomjeranja sata.
Ipak, važno je naglasiti da se radilo o dobrovoljnim javnim konsultacijama, a ne o reprezentativnom istraživanju javnog mnijenja. Rezultati su pokazali snažnu podršku među učesnicima, ali se ne mogu automatski tumačiti kao stav istog procenta svih građana Evropske unije.
Evropski parlament je 26. marta 2019. godine podržao prijedlog sa 410 glasova za, 192 protiv i 51 suzdržanim glasom. Prema tadašnjem planu, države članice koje žele trajno ljetno računanje vremena posljednji put bi pomjerile sat u martu 2021. godine, a one koje žele zadržati standardno, odnosno zimsko vrijeme, u oktobru iste godine.
Međutim, predviđeni rokovi su prošli, a sistem je ostao nepromijenjen.
Razlog je izostanak zajedničkog stava unutar Vijeća Evropske unije, u kojem su zastupljene vlade država članica. Bez dogovora Evropskog parlamenta i Vijeća predložena direktiva ne može stupiti na snagu.
Zašto je odluka toliko komplikovana?
Na prvi pogled, ukidanje pomjeranja sata djeluje kao relativno jednostavna administrativna odluka. Međutim, glavno pitanje nije samo treba li prestati s pomjeranjem kazaljki, nego koje bi vrijeme države trajno zadržale.
Jedna mogućnost je stalno standardno, odnosno zimsko računanje vremena, dok druga podrazumijeva trajno ljetno vrijeme.
Razlike nisu zanemarive. Trajno ljetno računanje vremena značilo bi kasniji izlazak i zalazak sunca prema satu tokom zimskih mjeseci, dok bi standardno vrijeme donijelo ranije svitanje, ali i raniji mrak u poslijepodnevnim satima.
Takva odluka ne bi jednako utjecala na države na zapadu i istoku Evrope. Njihov geografski položaj, postojeće vremenske zone i svakodnevne navike stanovništva znatno se razlikuju.
Dodatni problem predstavljaju međunarodni saobraćaj, logistika, željeznički i avionski redovi vožnje, prekogranično poslovanje i funkcionisanje jedinstvenog evropskog tržišta.
Evropska komisija zato insistira na međusobnoj koordinaciji država članica, kako ukidanje sezonskih promjena ne bi dovelo do nepotrebnog usložnjavanja vremenskih zona i razlika između susjednih zemalja.
Upravo je nedostatak takvog dogovora godinama bio jedna od glavnih prepreka.
Nova studija Evropske komisije do kraja godine
Značajan novi razvoj događaja jeste odluka Evropske komisije da naruči dodatnu studiju o mogućim posljedicama ukidanja sezonskog pomjeranja sata.
Prema zvaničnim informacijama Komisije, završetak studije očekuje se do kraja 2026. godine. Njeni nalazi trebali bi pomoći državama članicama u procjeni posljedica različitih rješenja.
Peter Liese smatra da su pojedine države nedostatak detaljne procjene utjecaja prethodnih godina koristile kao opravdanje za nepostizanje dogovora.
On tvrdi da nepostupanje Vijeća EU pokazuje kako zastoj u rješavanju pojedinih evropskih pitanja ne mora nužno biti posljedica djelovanja Evropske komisije ili Parlamenta, nego neslaganja vlada država članica.
Nova studija, međutim, sama po sebi neće ukinuti pomjeranje sata. Za takvu promjenu i dalje će biti potreban politički dogovor i završetak zakonodavnog postupka.
Zdravstveni argumenti i sve upitnije uštede energije
Jedan od razloga zbog kojih se posljednjih godina sve intenzivnije zahtijeva ukidanje pomjeranja sata jesu moguće posljedice na zdravlje stanovništva.
Liese, koji je po struci ljekar, upozorava da prelazak između ljetnog i zimskog računanja vremena kod dijela stanovništva može izazvati poremećaje sna, umor i probleme s koncentracijom.
Promjena vremena privremeno remeti usklađenost svakodnevnih aktivnosti s unutrašnjim biološkim satom, posebno nakon proljetnog pomjeranja kazaljki unaprijed.
Ipak, naučne procjene ukupnih zdravstvenih i ekonomskih posljedica nisu potpuno jednoznačne. Njemačka savezna vlada je u maju 2026. godine, pozivajući se na ranija istraživanja, navela da dostupne studije ne daju dovoljno osnova za zaključak da sezonsko pomjeranje sata proizvodi velike ukupne pozitivne ili negativne posljedice u svim analiziranim oblastima.
S druge strane, pojedina istraživanja i stručnjaci za medicinu spavanja ukazuju na kratkotrajne poremećaje sna i druge rizike, posebno kod osjetljivih grupa stanovništva.
Otvoreno je i pitanje energetskih ušteda, koje su historijski bile jedan od glavnih argumenata za uvođenje ljetnog računanja vremena. Evropska komisija je još 2018. godine ocijenila da raspoloživa istraživanja pokazuju kako su takve uštede danas uglavnom male.
Zbog toga rasprava sve manje zavisi samo od prvobitnih energetskih razloga, a sve više od zdravstvenih, društvenih i ekonomskih efekata te načina na koji bi eventualna promjena bila provedena.
Šta bi ukidanje pomjeranja sata značilo za BiH?
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, eventualno ukidanje sezonskog pomjeranja sata u EU imalo bi neposredan značaj i za našu zemlju.
BiH trenutno prati isti raspored prelaska na ljetno i zimsko računanje vremena kao većina evropskih država. Takva usklađenost olakšava međunarodni saobraćaj, poslovanje, komunikaciju i svakodnevno funkcionisanje s državama Evropske unije.
Ukoliko EU odluči ukinuti sezonsku promjenu vremena, Bosna i Hercegovina morala bi razmotriti hoće li uskladiti vlastita pravila s novim evropskim režimom.
Posebno bi značajna bila odluka susjednih država, prije svega Hrvatske, s kojom BiH ima intenzivne privredne i saobraćajne veze.
Eventualno trajno zadržavanje različitih vremenskih režima moglo bi dovesti do sezonskih ili stalnih vremenskih razlika između susjednih zemalja koje ih trenutno nemaju.
Ipak, odluka Evropske unije ne bi automatski predstavljala promjenu zakonskog režima u Bosni i Hercegovini. Za to bi bilo potrebno odgovarajuće domaće postupanje.
Ove nedjelje sat se ponovo pomjera
Dok evropske institucije razmatraju budućnost sezonskog računanja vremena, građani Bosne i Hercegovine već za nekoliko dana ponovo će pomjeriti kazaljke.
Prema obavještenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike od 19. oktobra, ljetno računanje vremena završava se u nedjelju, 25. oktobra 2026. godine.
U noći sa subote na nedjelju, u 3 sata ujutro kazaljke će biti vraćene na 2 sata, čime počinje standardno, odnosno zimsko računanje vremena.
To znači da će noć trajati jedan sat duže, ali će prema satu i svitanje i zalazak sunca biti ranije nego prethodnog dana.
Kada bi pomjeranje sata moglo biti ukinuto?
U ovom trenutku ne postoji službeno utvrđen datum kada bi sezonsko pomjeranje sata moglo biti ukinuto na nivou Evropske unije.
Nova inicijativa evropskih zastupnika predstavlja politički pritisak da se već postojeći prijedlog ponovo stavi u fokus, ali ne znači da je odluka donesena niti da će promjena uskoro stupiti na snagu.
Završetak nove studije Evropske komisije do kraja godine mogao bi pružiti dodatne argumente za nastavak pregovora. Ipak, konačan ishod zavisit će od sposobnosti država članica da pronađu zajedničko rješenje.
Tako evropski građani, osam godina nakon prvog prijedloga i više od sedam godina nakon podrške Evropskog parlamenta, nastavljaju s praksom čije se ukidanje godinama najavljuje, ali nikada nije provedeno.
