Rasprava o maržama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj ne jenjava, a mnogi građani i dalje izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena proizvoda. Hrvatski investitor i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svom Facebook profilu detaljnu analizu poslovanja jednog od vodećih domaćih trgovačkih lanaca, pružajući drugačiji pogled na to kako se formiraju cijene na policama.

- Reklama -

Prema njegovoj analizi, lanac je u 2023. godini ostvario neto dobit od 5,8%. Međutim, ukoliko bi se nabavni popusti prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što je ekonomski realnije), neto dobit bi iznosila 6,4%. Ova razina profitabilnosti iznad je prosjeka jednog od najvećih europskih trgovačkih lanaca, Carrefoura, čija se neto marža u proteklih pet godina kretala između 0,91% i 1,99%.

Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na amortizaciju imovine. Dok domaći lanac amortizira svoje građevine u roku od 10 godina, što znači da imovina gubi 10% vrijednosti godišnje, Carrefour to radi u periodu od 40 godina, odnosno po stopi od 2,5% godišnje. Ovaj pristup rezultira:

- Reklama -

• manjom iskazanom dobiti,
• manjim poreznim opterećenjem,
• većim tokom novca, što omogućuje brzo smanjenje duga.

Ukoliko bi domaći lanac primijenio metodu amortizacije kakvu koristi Carrefour, njegova neto dobit, uz navedene prilagodbe, iznosila bi oko 9%.

Bakić je dodatno objasnio razlike između pojmova marže i markupa. Marža je iznos zarade unutar konačne cijene proizvoda, dok markup predstavlja zaradu u odnosu na ulaznu cijenu. Na primjeru domaćeg lanca, nominalni markup porastao je s 22,8% u 2020. godini na 30,2% u 2023. godini. To znači da su proizvodi kupljeni za 100 kuna u prosjeku prodavani za 130,2 kune.

Međutim, stvarni markup je još veći kada se uzmu u obzir dodatni popusti i rabati koje lanac dobiva od dobavljača. Prema računici, stvarni markup iznosio je čak 49%. To znači da je proizvod, koji je uz popust kupljen za 88 kuna, na kraju prodan za 130 kuna, ostvarivši zaradu od 42 kune ili 47% u odnosu na ulaznu cijenu.

Ova analiza pokazuje da visoke cijene u trgovinama ne proizlaze samo iz rasta uvoznih cijena, već i iz specifičnog računovodstvenog pristupa trgovačkih lanaca. Također se postavlja pitanje transparentnosti – da li bi drugačiji prikaz podataka dao precizniji uvid u stvarnu profitabilnost i marže lanaca?

Građani, nezadovoljni visokim cijenama, pozivaju na veću kontrolu i transparentnost poslovanja trgovačkih lanaca.

Rasprava o maržama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj ne jenjava, a mnogi građani i dalje izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena proizvoda. Hrvatski investitor i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svom Facebook profilu detaljnu analizu poslovanja jednog od vodećih domaćih trgovačkih lanaca, pružajući drugačiji pogled na to kako se formiraju cijene na policama.

- Reklama -

Prema njegovoj analizi, lanac je u 2023. godini ostvario neto dobit od 5,8%. Međutim, ukoliko bi se nabavni popusti prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što je ekonomski realnije), neto dobit bi iznosila 6,4%. Ova razina profitabilnosti iznad je prosjeka jednog od najvećih europskih trgovačkih lanaca, Carrefoura, čija se neto marža u proteklih pet godina kretala između 0,91% i 1,99%.

Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na amortizaciju imovine. Dok domaći lanac amortizira svoje građevine u roku od 10 godina, što znači da imovina gubi 10% vrijednosti godišnje, Carrefour to radi u periodu od 40 godina, odnosno po stopi od 2,5% godišnje. Ovaj pristup rezultira:

- Reklama -

• manjom iskazanom dobiti,
• manjim poreznim opterećenjem,
• većim tokom novca, što omogućuje brzo smanjenje duga.

Ukoliko bi domaći lanac primijenio metodu amortizacije kakvu koristi Carrefour, njegova neto dobit, uz navedene prilagodbe, iznosila bi oko 9%.

Bakić je dodatno objasnio razlike između pojmova marže i markupa. Marža je iznos zarade unutar konačne cijene proizvoda, dok markup predstavlja zaradu u odnosu na ulaznu cijenu. Na primjeru domaćeg lanca, nominalni markup porastao je s 22,8% u 2020. godini na 30,2% u 2023. godini. To znači da su proizvodi kupljeni za 100 kuna u prosjeku prodavani za 130,2 kune.

Međutim, stvarni markup je još veći kada se uzmu u obzir dodatni popusti i rabati koje lanac dobiva od dobavljača. Prema računici, stvarni markup iznosio je čak 49%. To znači da je proizvod, koji je uz popust kupljen za 88 kuna, na kraju prodan za 130 kuna, ostvarivši zaradu od 42 kune ili 47% u odnosu na ulaznu cijenu.

Ova analiza pokazuje da visoke cijene u trgovinama ne proizlaze samo iz rasta uvoznih cijena, već i iz specifičnog računovodstvenog pristupa trgovačkih lanaca. Također se postavlja pitanje transparentnosti – da li bi drugačiji prikaz podataka dao precizniji uvid u stvarnu profitabilnost i marže lanaca?

Građani, nezadovoljni visokim cijenama, pozivaju na veću kontrolu i transparentnost poslovanja trgovačkih lanaca.