Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) apelovala je na Vladu da zbog zaštite radnih mjesta u industriji ne podiže minimalnu platu za 2026. godinu te time pruži “priliku industriji da obnovi investicije i povrati izgubljenu konkurentnost”.
S konferencije za medije u sjedištu HUP-a poručeno je da treba prestati s vještačkim i naglim povećanjem troška rada jer profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj ostaje znatno ispod prosjeka EU, što otežava ulaganja u produktivnost i razvoj.
Predsjednik HUP-a Mislav Balković poručio je da se trenutni privredni rast može nastaviti samo uz ozbiljne investicije iz privatnog sektora, a da bi do njih došlo firmama je “potreban prostor”.
Naime, kako upozoravaju poslodavci, kao posljedica niske produktivnosti investicije u privatnom sektoru lani su praktično prestale rasti, odnosno rast je iznosio tek 0,4 posto.
Stoga Balković smatra da bi jedna godina “zastoja” sa “strelovitim” podizanjem minimalne plate svima bila korisna, dok bi se u budućnosti kod određivanja minimalca trebali slijediti najbolji evropski primjeri, u vidu automatske indeksacije vezane uz inflaciju i produktivnost, čime bi se i institut usklađivanja minimalca depolitizovao, prenosi Index.hr.
S obzirom na to da Vlada obično u ovo doba godine donosi odluku o iznosu minimalne plate za iduću godinu, Balković je rekao da su zbog toga i sazvali današnju konferenciju.
“Ideja nam je apelirati na odgovornost, razum i to da probamo preispitati model na kojem smo do sada funkcionirali”, izjavio je, prenosi Index.hr.
Nedavno provedena anketa
Inače, prema nedavnoj anketi, Vladino planirano povećanje minimalne bruto plate sa 970 na 1.250 evra do 2028. godine za 16 posto članica HUP-a značilo bi zatvaranje radnih mjesta, dok još 32 posto firmi kaže da bi teško izdržalo takvo povećanje te da bi ono negativno uticalo na ulaganja.
Situacija je još ozbiljnija kada je riječ samo o prerađivačkoj industriji, gdje svako četvrto preduzeće odgovara da “neće izdržati i da će zatvarati radna mjesta”, dok ih je još 43 posto reklo da bi teško prebrodilo takav rast minimalca.
Balković je rekao i da bi u slučaju ostvarenja Vladinih najava podizanja minimalne plate do 2028. godine otprilike bilo ugroženo dvostruko više radnih mjesta od onih za koje se trenutno isplaćuje minimalna plata.
Naime, kako je upozorio, podizanje minimalne plate ima efekt i na rast ostalih plaća u preduzeću, što je i veći problem od samog podizanja minimalca.
Stojić: Prednjačimo po ukupnom rastu primanja
Uz napomenu da poslodavci učestvuju u radu komisije za minimalnu platu, glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je da se još uvijek vode pregovori i još se ne zna koliko će iznositi minimalac od iduće godine.
Inače, HUP je u proteklo vrijeme u više navrata upozoravao na negativne efekte podizanja minimalne plate, ističući i da je posljednjih godina rast plata bitno veći od rasta produktivnosti, čime hrvatska privreda postaje nekonkurentna.
Tako, kako je istakao glavni ekonomista HUP-a Hrvoje Stojić, Hrvatska u Uniji u zadnjih pet godina prednjači po ukupnom rastu primanja, dok je samo minimalna plata od 2019. skočila za 92 posto, čime se Hrvatska nalazi na drugom mjestu od zemalja Unije.
S druge strane, profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj je dvostruko manja nego u EU, pri čemu je Hrvatska prvak EU-a prema raskoraku u rastu profitabilnosti i rastu minimalne plate.
Produktivnost je pala u prošloj godini, a pad je nastavljen i u ovoj, dok je, s druge strane, rast neto marže prije poreza u 2024. u odnosu na godinu ranije “mizerno” porastao, s 5,5 na 5,9 posto, što je daleko ispod prosjeka preduzeća u Uniji, upozoravaju poslodavci.
Iz HUP-a su, između, ostalog istakli i da je masa plata u državnom sektoru skočila 58 posto u zadnje dvije godine te trenutno doseže 12,3 milijarde eura ili 13 posto BDP-a, čime je Hrvatska po udjelu mase plata iz državnog budžeta u BDP-u blizu daleko razvijenijih Danske i Finske.
Ističu i da je Hrvatska jedna od rijetkih članica EU-a u kojoj je prosječna plata u javnom sektoru viša nego u privatnom sektoru. Takođe, skreću pažnjui na to da podizanje plata uveliko generiše rast inflacije.
Batina: Bili smo prisiljeni prodati dva pogona kako bismo isplatili plate
Podizanje minimalca najviše pogađa radno intenzivne sektore, pa su tako okupljene novinare sa situacijom u svojim industrijama upoznali predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije Marijan Batina, dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije Zoran Uranjek i član izvršnog odbora Udruge drvne i papirne industrije Goran Petranović.
Batina je član Uprave tvrtke Boxmark Leather, koja između ostalog proizvodi kožne navlake za autoindustriju, a otkrio je da će prosječna primanja radnika u toj firmi u 2025. iznositi oko 1.200 evra.
Pritom ovogodišnji rast minimalca predstavlja trošak za firmu od oko 1,5 miliona evra, pri čemu je izrazito teško i nemoguće, s obzirom na dugoročne ugovore, te troškove “preliti” u rast cijena proizvoda.
Rekao je i da je tvrtka posljednjih godina, kako bi mogla isplatiti plate radnicima, bila prisiljena prodati dva pogona, kao i smanjiti broj radnika. Iznesen je i podatak da je neto marža prije poreza u djelatnosti tekstila, odjeće i kožnih proizvoda u 2024. iznosila 1,1 posto.
Uranjek: Prijeti seljenje proizvodnje iz Hrvatske
Slično je i u djelatnosti prerade drva i proizvodnje papira, koja lani bilježi maržu od jedan posto, pri čemu je Petranović, koji je i finansijski direktor firme RST Pellet, upozorio na vrlo teško stanje u drvnom sektoru, rekavši i da bi daljnje povećanje “minimalca” dodatno urušilo profitabilnost i investicije u sektoru.
Uranjek, član Uprave metalske tvrtke Harburg-Freudenberger iz Belišća, takođe je upozorio da preveliki rast minimalne plate posljednjih godina ugrožava konkurentnost tvrtke. Kompanija je tako 2022. uložila 13 milijuna evra u novi pogon s vrhunskom tehnologijom, uz plan dodatnog zapošljavanja 130 radnika.
No, zbog velikog rasta plaća u kratkom razdoblju i nemogućnosti nošenja s konkurencijom relativno je brzo, krajem prošle godine, donesena odluka o gašenju cijelog pogona, a strojevi su prebačeni u Poljsku. Pogon danas “zjapi” prazan, a Uranjek upozorava da prijeti i daljnje seljenje proizvodnje iz Hrvatske.
Inače, HT Belišće proizvodi mašine za proizvodnju automobilskih guma, a kupci su joj kompanije poput Michelina, Goodyeara i Pirellija. Ujedno je i jedan od najvećih poslodavaca u Osječko-baranjskoj županiji, a trenutno broji oko 600 radnika, dok ih je lani bilo više od 700.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
