Od ruske invazije na Ukrajinu prošlo je 56 dana. Posebna bitka vodi se oko Mariupolja, Rusiji strateški bitnog grada kojim bi se time povezao teritorij koji drže proruski separatisti na istoku s krimskom regijom koju je Moskva anektirala 2014. godine.

Ruska vojska tvrdi da kontrolira gotovo cijeli Mariupolj, dok ukrajinski bataljon Azov drži Azovstal, jednu od najvećih čeličana u Europi na obali Azovskog mora. Riječ je o kompleksu čeličane u kojoj je nekoć radilo više od 10 tisuća radnika te zauzima 11 četvornih metara (površina veličine više od 1500 nogometnih igrališta).

Čeličana je fokus ruskih napada, no ne zbog onoga što prikazuju satelitske snimke, već zbog onoga što je skriveno duboko pod zemljom – podzemnim tunelima izgrađenima za Hladnog rata.

Na nekim je mjestima u zemlju ukopano i po šest katova spojenih podzemnim prolazima, pa čak i cestama. Opremljena je i atomskim bunkerima, a dizajnirana da izdrži bombardiranje.

Ukrajinci tvrde da konstrukcija podzemnog grada može podnijeti i nuklearni napad, a prema nekim procjenama trenutno je sklonište za više tisuća vojnika bataljuna Azov, ali i tisuću stanovnika Mariupolja, među kojima su žene i djeca. Rusi je zovu “tvrđava Azov”, a prema nekim informacijama ima ugrađen i komunikacijski sustav.

Od ruske invazije na Ukrajinu prošlo je 56 dana. Posebna bitka vodi se oko Mariupolja, Rusiji strateški bitnog grada kojim bi se time povezao teritorij koji drže proruski separatisti na istoku s krimskom regijom koju je Moskva anektirala 2014. godine.

Ruska vojska tvrdi da kontrolira gotovo cijeli Mariupolj, dok ukrajinski bataljon Azov drži Azovstal, jednu od najvećih čeličana u Europi na obali Azovskog mora. Riječ je o kompleksu čeličane u kojoj je nekoć radilo više od 10 tisuća radnika te zauzima 11 četvornih metara (površina veličine više od 1500 nogometnih igrališta).

Čeličana je fokus ruskih napada, no ne zbog onoga što prikazuju satelitske snimke, već zbog onoga što je skriveno duboko pod zemljom – podzemnim tunelima izgrađenima za Hladnog rata.

Na nekim je mjestima u zemlju ukopano i po šest katova spojenih podzemnim prolazima, pa čak i cestama. Opremljena je i atomskim bunkerima, a dizajnirana da izdrži bombardiranje.

Ukrajinci tvrde da konstrukcija podzemnog grada može podnijeti i nuklearni napad, a prema nekim procjenama trenutno je sklonište za više tisuća vojnika bataljuna Azov, ali i tisuću stanovnika Mariupolja, među kojima su žene i djeca. Rusi je zovu “tvrđava Azov”, a prema nekim informacijama ima ugrađen i komunikacijski sustav.