Projekat izgradnje fabrike za preradu animalnog otpada u Kaknju, koji traje već gotovo deset godina, i dalje je u zastoju. Dok investitor traži produženje okolinske dozvole, lokalna zajednica i općinske vlasti sve otvorenije izražavaju protivljenje realizaciji ovog postrojenja.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma nedavno je objavilo nacrt rješenja o obnovljenoj okolinskoj dozvoli za kompaniju “Bioorganika” Kakanj, koja godinama najavljuje izgradnju postrojenja za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla. Iako je izgradnja ovakvih kapaciteta važna za ispunjavanje standarda Evropske unije i efikasnije zbrinjavanje animalnog otpada, evropski principi podrazumijevaju i uvažavanje stavova lokalnog stanovništva.
A stav mještana je jasan – projektu se protive.
“Kako god politika odredila, kako god dogovorila, od toga nema ništa. Mi ne damo, taman kad bi sada pravili fabriku čokolade, mi ne damo tom investitoru”, poručio je Rašid Šahinović, predsjednik Mjesne zajednice Modrinje.
Sličnog mišljenja su i stanovnici drugih mjesnih zajednica. Harun Ibranović iz Mjesne zajednice Popržena Gora ističe da nema dovoljno sirovina za takvu fabriku na lokalnom nivou.
“Nemamo nekih mesnih industrija, nemamo sirovina za tu fabriku, što nas navodi da će to da bude iz uvoza”, rekao je Ibranović.
Otpor prema projektu dodatno je pojačan zbog, kako navode mještani, netransparentnog početka još 2014. godine, kada su izdane dozvole, a javnost o projektu znala vrlo malo. Više od decenije kasnije, lokacija planirane fabrike, prema riječima lokalnih predstavnika, više podsjeća na zapušten prostor nego na aktivno gradilište.
“Na osnovu dokumenata iz 2014. godine donosi se odluka 2026. godine. Ovdje je upitna i građevinska dozvola. Za njenu validnost potreban je kontinuitet radova”, upozorava Elvedin Alajbegović iz Mjesne zajednice Donji Kakanj.
S druge strane, i Općina Kakanj, koja je prije više od decenije podržala investiciju, sada dovodi u pitanje njen tok. Načelnik Mirnes Bajtarević ističe da dosadašnje aktivnosti investitora ne mogu biti smatrane početkom radova u formalnom smislu.
“Mi ono što su oni betonirali ne možemo smatrati početkom radova, jer nismo uključeni u proces provjere da li izvedeni radovi odgovaraju projektu”, kazao je Bajtarević.
Investitor, međutim, razloge dugogodišnjeg zastoja vidi u nedostatku odgovarajuće zakonske regulative na državnom nivou.
Direktor kompanije “Bioorganika” Stjepan Ledić navodi da bez jasnih propisa nisu mogli dobiti saglasnost dioničara za realizaciju projekta.
“Datum završetka svih faza izgradnje je nepoznat, jer zavisi od odluka Parlamenta Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara”, izjavio je Ledić, dodajući da kompanija nema namjeru graditi u neprijateljskom okruženju.
Predstavnici mjesnih zajednica poručuju da sukobi nisu rješenje, ali ostaju pri stavu da fabriku ne žele u svojoj blizini.
“Ako se mi bunimo i protivimo, ne treba je ni praviti”, kaže Eldin Gadžun iz Bilješeva.
Eko aktivisti odgovornost za trenutnu situaciju dijele i s lokalnim vlastima. Maksuma Topalović iz Udruženja “Alternative” Kakanj smatra da je propuštena prilika da se izmjenama prostornog plana ranije spriječi realizacija projekta.
“Promjena prostornog plana bi značila neizdavanje okolinske dozvole za ‘Bioorganiku’. Nažalost, to nije urađeno na vrijeme”, ističe Topalović.
Dodatnu zabrinutost među stanovništvom izaziva i činjenica da se u neposrednoj blizini već nalazi fabrika za preradu voća i povrća, dok se lokalno stanovništvo sve više okreće poljoprivredi. Mještani se pitaju kako bi dvije različite industrije mogle funkcionisati na tako maloj udaljenosti.
Tako projekat fabrike za preradu animalnog otpada u Kaknju ostaje u svojevrsnoj pat poziciji – između potrebe za modernim sistemom zbrinjavanja otpada i snažnog otpora zajednice u kojoj bi trebalo da bude izgrađena.
