0.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    light snow
    0.1 ° C
    0.2 °
    0.1 °
    97 %
    2kmh
    100 %
    sub
    3 °
    ned
    6 °
    pon
    6 °
    uto
    3 °
    sri
    2 °

    Izvoz iz BiH za deset godina porastao za pet milijardi KM

    Izvoz iz BiH za deset godina porastao za pet milijardi KM

    Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi maraka,, što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

    U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

    Raste i uvoz

    Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

    Naredne godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od oko 8,4 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio oko 6,8 milijardi KM.

    U 2014. godini izvoz iz BiH iznosio je 8,7 milijardi KM, a uvoz 16,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,6 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,5 milijardi KM.

    BiH je naredne 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,8 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,8 milijardi KM.

    Narednih godina je posebno povećan rast izvoza, ali i uvoza u BiH. Prema zvaničnim podacima, tokom 2016. godine izvoz iz BiH iznosio je 9,4 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

    BiH je 2019. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 11,5 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 19,5 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko osam milijardi KM.

    Za deceniju izvoz povećan oko pet milijardi KM

    Ipak, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa zabilježila pad izvoza, ali i uvoza. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, BiH je prošle godine ostvarila izvoz od 10,5 milijardi KM i uvoz od 16,9 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 6,3 milijardi KM.

    Iako je prethodnih godina pored izvoza rastao i uvoz u BiH, ohrabruje podatak da je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM, što je, naprimjer, značajno manje u odnosu na 2012. kada je iznosio oko 7,4 milijardi KM.

    Također, ako se osvrnemo samo na izvoz, jasno je da je izvoz značajno povećan tokom protekle decenije, budući da je BiH u 2012. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi KM, 2015. godine 8,9 milijardi KM, 2018. godine 11,9 milijardi KM, a tokom ove godine više od 12,8 milijardi KM.

    Prema tome, izvoz iz BiH je tokom proteklih deset godina povećan za oko pet milijardi KM. S druge strane, uvoz u BiH je u istom periodu porastao za 4,2 milijarde KM.

    Stručnjaci su mišljenja da je nekoliko faktora rezultiralo značajnim porastom izvoza iz BiH u brojne zemlje, uključujući i izlazak iz krize u Evropskoj uniji (EU), nakon što je pandemija pogodila mnoge zemlje.

    Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, istakao je za AA da je izlazak iz krize u eurozoni izazvao veliku potražnju nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji, gdje izvozi više od 72 posto od svog ukupnog izvoza.

    – Također, izgradnja domaćih kapaciteta, konkurentnost domaćih kompanija doveli su nas u poziciju da se svrstamo među prioritete u lancima nabave, naravno govorimo o onome što mi imamo, i to je rezultiralo sa preko 3,2 milijarde KM povećanim izvozom u prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Ja se nadam da ćemo do kraja godine imati blizu 15 milijardi KM, što govori da je to rekordna godina u odnosu na sve prethodne godine i zapravo je premašila i rekordnu 2019 – kazao je Egrlić.

    Konkurentnost kompanija

    Napominje da činjenica da preko 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje EU-a najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija.

    – Bh. proizvodi su najprije konkurentni sa aspekta kvalitete, vrlo su kvalitetni, a potom i cjenovno mogu se nametnuti na globalnom tržištu i zasigurno BiH može biti ponosna na naš metalski sektor, drvni sektor, jer namještaj iz BiH dobija redovno zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Naša kožarska, tekstilska i obućarska industrija bilježe stalni rast, naši prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu i pozivam nadležne da stoga više ulažu u reforme i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost – rekao je.

    Naglašava kako je u tom smislu vrlo važno raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH.

    – Skuplje je doći do granice, nego od granice do neke destinacije za isporuku robe. Vrlo rizičan transport, skup transport uzrokuje određene poteškoće, ali i prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na platu nas usporavaju jer je neophodno obezbijediti veće neto plate u kompanijama. Očekujemo da će u narednoj godini doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima – kazao je Egrlić.

    Kako je pojasnio, metalski sektor je tradicionalno sektor u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet.

    – Iz metalskog sektora dolazi negdje oko 40 posto od ukupnog izvoza. To je i najperspektivniji sektor, ali ja ne bih zanemario i sve druge sektore, koji su također jako perspektivni, poput drvne industrije, proizvodnje namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. To su kompanije koje su širom BiH rasprostranjene i koje bilježe ozbiljne rezultate. Ono što bi nam bilo jako važno je da se kreira ambijent, da se okrenemo ekonomiji, da nekako pokušaju političari graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, da odavde idu lijepe poruke – istakao je Egrlić.

    Dodao je također da je moguće raditi i na smanjenju uvoza, tako što bi se bh. građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.

    Šansa za BiH

    – Naša prerađivačka industrija jako puno uvozi repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, što novi, što polovni, i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Ali, uvozimo i jako puno nekih proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama i po kvaliteti u BiH. Uvozimo preko 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu, itd. U tom smislu je dobra poruka našim potrošačima da kupuju domaće – kazao je Egrlić, napominjući da je potrebno modernizirati kapacitete kao i da su bh. ekonomiji neophodna veća poticajna sredstva i povoljni krediti.

    – Sad treba iskoristiti priliku kada su poremećeni lanci snabdijevanja, kada je pet puta poskupio brodski transport sa Dalekog istoka, kada se okreću Evropa sebi i bližima oko sebe, Bosna i Hercegovina i region trebaju sada tražiti šansu da uskoče u taj lanac snabdijevanja, da podižu konkurentnost i da zauzimaju važnije mjesto na tržištu od 500 miliona stanovnika. Mislim da je vrijeme da se okrenemo sebi i onome od čega se živi. Ukoliko to ne uradimo, doživjet ćemo da će ljudi odlaziti iz BiH – rekao je Egrlić, napominjući da očekuje da 2022. bude važna godina u pogledu provođenja reformi kako bi se još više povećao izvoz i tako dodatno osnažila domaća ekonomija.

    Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi maraka,, što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

    U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

    Raste i uvoz

    Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

    Naredne godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od oko 8,4 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio oko 6,8 milijardi KM.

    U 2014. godini izvoz iz BiH iznosio je 8,7 milijardi KM, a uvoz 16,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,6 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,5 milijardi KM.

    BiH je naredne 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,8 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,8 milijardi KM.

    Narednih godina je posebno povećan rast izvoza, ali i uvoza u BiH. Prema zvaničnim podacima, tokom 2016. godine izvoz iz BiH iznosio je 9,4 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

    BiH je 2019. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 11,5 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 19,5 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko osam milijardi KM.

    Za deceniju izvoz povećan oko pet milijardi KM

    Ipak, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa zabilježila pad izvoza, ali i uvoza. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, BiH je prošle godine ostvarila izvoz od 10,5 milijardi KM i uvoz od 16,9 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 6,3 milijardi KM.

    Iako je prethodnih godina pored izvoza rastao i uvoz u BiH, ohrabruje podatak da je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM, što je, naprimjer, značajno manje u odnosu na 2012. kada je iznosio oko 7,4 milijardi KM.

    Također, ako se osvrnemo samo na izvoz, jasno je da je izvoz značajno povećan tokom protekle decenije, budući da je BiH u 2012. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi KM, 2015. godine 8,9 milijardi KM, 2018. godine 11,9 milijardi KM, a tokom ove godine više od 12,8 milijardi KM.

    Prema tome, izvoz iz BiH je tokom proteklih deset godina povećan za oko pet milijardi KM. S druge strane, uvoz u BiH je u istom periodu porastao za 4,2 milijarde KM.

    Stručnjaci su mišljenja da je nekoliko faktora rezultiralo značajnim porastom izvoza iz BiH u brojne zemlje, uključujući i izlazak iz krize u Evropskoj uniji (EU), nakon što je pandemija pogodila mnoge zemlje.

    Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, istakao je za AA da je izlazak iz krize u eurozoni izazvao veliku potražnju nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji, gdje izvozi više od 72 posto od svog ukupnog izvoza.

    – Također, izgradnja domaćih kapaciteta, konkurentnost domaćih kompanija doveli su nas u poziciju da se svrstamo među prioritete u lancima nabave, naravno govorimo o onome što mi imamo, i to je rezultiralo sa preko 3,2 milijarde KM povećanim izvozom u prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Ja se nadam da ćemo do kraja godine imati blizu 15 milijardi KM, što govori da je to rekordna godina u odnosu na sve prethodne godine i zapravo je premašila i rekordnu 2019 – kazao je Egrlić.

    Konkurentnost kompanija

    Napominje da činjenica da preko 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje EU-a najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija.

    – Bh. proizvodi su najprije konkurentni sa aspekta kvalitete, vrlo su kvalitetni, a potom i cjenovno mogu se nametnuti na globalnom tržištu i zasigurno BiH može biti ponosna na naš metalski sektor, drvni sektor, jer namještaj iz BiH dobija redovno zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Naša kožarska, tekstilska i obućarska industrija bilježe stalni rast, naši prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu i pozivam nadležne da stoga više ulažu u reforme i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost – rekao je.

    Naglašava kako je u tom smislu vrlo važno raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH.

    – Skuplje je doći do granice, nego od granice do neke destinacije za isporuku robe. Vrlo rizičan transport, skup transport uzrokuje određene poteškoće, ali i prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na platu nas usporavaju jer je neophodno obezbijediti veće neto plate u kompanijama. Očekujemo da će u narednoj godini doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima – kazao je Egrlić.

    Kako je pojasnio, metalski sektor je tradicionalno sektor u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet.

    – Iz metalskog sektora dolazi negdje oko 40 posto od ukupnog izvoza. To je i najperspektivniji sektor, ali ja ne bih zanemario i sve druge sektore, koji su također jako perspektivni, poput drvne industrije, proizvodnje namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. To su kompanije koje su širom BiH rasprostranjene i koje bilježe ozbiljne rezultate. Ono što bi nam bilo jako važno je da se kreira ambijent, da se okrenemo ekonomiji, da nekako pokušaju političari graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, da odavde idu lijepe poruke – istakao je Egrlić.

    Dodao je također da je moguće raditi i na smanjenju uvoza, tako što bi se bh. građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.

    Šansa za BiH

    – Naša prerađivačka industrija jako puno uvozi repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, što novi, što polovni, i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Ali, uvozimo i jako puno nekih proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama i po kvaliteti u BiH. Uvozimo preko 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu, itd. U tom smislu je dobra poruka našim potrošačima da kupuju domaće – kazao je Egrlić, napominjući da je potrebno modernizirati kapacitete kao i da su bh. ekonomiji neophodna veća poticajna sredstva i povoljni krediti.

    – Sad treba iskoristiti priliku kada su poremećeni lanci snabdijevanja, kada je pet puta poskupio brodski transport sa Dalekog istoka, kada se okreću Evropa sebi i bližima oko sebe, Bosna i Hercegovina i region trebaju sada tražiti šansu da uskoče u taj lanac snabdijevanja, da podižu konkurentnost i da zauzimaju važnije mjesto na tržištu od 500 miliona stanovnika. Mislim da je vrijeme da se okrenemo sebi i onome od čega se živi. Ukoliko to ne uradimo, doživjet ćemo da će ljudi odlaziti iz BiH – rekao je Egrlić, napominjući da očekuje da 2022. bude važna godina u pogledu provođenja reformi kako bi se još više povećao izvoz i tako dodatno osnažila domaća ekonomija.

    Posljednje objavljeno