Mozak je kontrolni centar našeg tijela, odgovoran za sve, od pokreta i misli do emocija i disanja. Zbog toga je ključno osigurati mu dovoljno goriva i hranjivih tvari kako bi ispravno funkcionirao i ostao zdrav.

Hrana koju jedemo igra presudnu ulogu u strukturi i zdravlju mozga, a namirnice bogate vitaminima, mineralima, antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama mogu poboljšati pamćenje, kognitivne funkcije i opće zdravlje.

Istraživanja su pokazala da MIND dijeta, kombinacija mediteranske i DASH dijete, može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i demencije, piše EatingWell.

Zeleno lisnato povrće, poput kelja i špinata, prava je riznica hranjivih tvari, uključujući vitamin K, beta-karoten, folat i vitamin E. Vitamin E je antioksidans koji štiti stanice od oštećenja i povezuje se sa sprječavanjem kognitivnog pada kod starijih osoba.

Vitamin K i beta-karoten također pomažu u sprječavanju gubitka pamćenja i poboljšanjukognicije. Povećati unos lisnatog povrća nije teško – jednostavno dodajte u smoothie ili kao prilog uz omiljeni složenac.

Iako može zvučati iznenađujuće, janjetina je povezana s dugoročnim kognitivnim dobrobitima. Jedno desetogodišnje istraživanje pokazalo je da bi sedmična konzumacija janjetine, za razliku od drugog crvenog mesa, mogla poboljšati dugoročnu kogniciju.

Budući da je dostupna tokom cijele godine, lako ju je uvrstiti u prehranu. Možete je dodati omiljenom gulašu.

Jaja su jedna od najpopularnijih namirnica za doručak, i to s dobrim razlogom. Nude brojne zdravstvene prednosti, naročito za zdravlje mozga. Istraživanja pokazuju da je redovna konzumacija jaja povezana sa smanjenim gubitkom pamćenja kod starijih osoba. Jaja su jedan od najboljih izvora kolina, koji podržava funkciju mozga održavanjempamćenja i komunikacije između moždanih stanica. Iako se obično jedu za doručak, odličan su izbor za bilo koji obrok, primjerice u slanom quicheu za večeru.

Losos je poznat kao izvrstan izvor proteina, ali je također fantastičan za zdravlje mozga. Masna riba poput lososa bogata je omega-3 masnim kiselinama, ključnima za razvoj i funkciju mozga. Osim toga, ove masne kiseline povezane su sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti i artritisa. Losos se može peći i poslužiti s obiljem povrća ili dodati u omiljeno jelo od tjestenine.

Iako je sve bobičasto voće korisno za zdravlje mozga, borovnice su na vrhu popisa. Sadrže esencijalne hranjive tvari poput vitamina C i K, mangana i fitonutrijenata koji potiču protok krvi i kisika u mozak, što rezultira boljom koncentracijom. Istraživanja sugeriraju da konzumacija borovnica može pomoći u očuvanju kognitivne funkcije i smanjenju rizika od demencije. Uživajte u njima u smoothieju ili ih zgnječite kako biste napravili ukusan džem s chia sjemenkama, prenosi Index.hr.

Svi orašasti plodovi odličan su dodatak prehrani, no orasi najviše doprinose zdravlju mozga. Istraživanja sugeriraju da konzumacija oko 30 do 60 grama oraha dnevno može poboljšati kognitivnu funkciju. To je zato što su izvrstan izvor alfa-linolenske kiseline (ALA), biljne omega-3 masne kiseline koja pomaže u suzbijanju kognitivnog propadanja smanjenjem upala i oksidativnog stresa. Pokušajte dodati šaku oraha u salatu ili ih kombinirajte s pečenim povrćem.

Mozak je kontrolni centar našeg tijela, odgovoran za sve, od pokreta i misli do emocija i disanja. Zbog toga je ključno osigurati mu dovoljno goriva i hranjivih tvari kako bi ispravno funkcionirao i ostao zdrav.

Hrana koju jedemo igra presudnu ulogu u strukturi i zdravlju mozga, a namirnice bogate vitaminima, mineralima, antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama mogu poboljšati pamćenje, kognitivne funkcije i opće zdravlje.

Istraživanja su pokazala da MIND dijeta, kombinacija mediteranske i DASH dijete, može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i demencije, piše EatingWell.

Zeleno lisnato povrće, poput kelja i špinata, prava je riznica hranjivih tvari, uključujući vitamin K, beta-karoten, folat i vitamin E. Vitamin E je antioksidans koji štiti stanice od oštećenja i povezuje se sa sprječavanjem kognitivnog pada kod starijih osoba.

Vitamin K i beta-karoten također pomažu u sprječavanju gubitka pamćenja i poboljšanjukognicije. Povećati unos lisnatog povrća nije teško – jednostavno dodajte u smoothie ili kao prilog uz omiljeni složenac.

Iako može zvučati iznenađujuće, janjetina je povezana s dugoročnim kognitivnim dobrobitima. Jedno desetogodišnje istraživanje pokazalo je da bi sedmična konzumacija janjetine, za razliku od drugog crvenog mesa, mogla poboljšati dugoročnu kogniciju.

Budući da je dostupna tokom cijele godine, lako ju je uvrstiti u prehranu. Možete je dodati omiljenom gulašu.

Jaja su jedna od najpopularnijih namirnica za doručak, i to s dobrim razlogom. Nude brojne zdravstvene prednosti, naročito za zdravlje mozga. Istraživanja pokazuju da je redovna konzumacija jaja povezana sa smanjenim gubitkom pamćenja kod starijih osoba. Jaja su jedan od najboljih izvora kolina, koji podržava funkciju mozga održavanjempamćenja i komunikacije između moždanih stanica. Iako se obično jedu za doručak, odličan su izbor za bilo koji obrok, primjerice u slanom quicheu za večeru.

Losos je poznat kao izvrstan izvor proteina, ali je također fantastičan za zdravlje mozga. Masna riba poput lososa bogata je omega-3 masnim kiselinama, ključnima za razvoj i funkciju mozga. Osim toga, ove masne kiseline povezane su sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti i artritisa. Losos se može peći i poslužiti s obiljem povrća ili dodati u omiljeno jelo od tjestenine.

Iako je sve bobičasto voće korisno za zdravlje mozga, borovnice su na vrhu popisa. Sadrže esencijalne hranjive tvari poput vitamina C i K, mangana i fitonutrijenata koji potiču protok krvi i kisika u mozak, što rezultira boljom koncentracijom. Istraživanja sugeriraju da konzumacija borovnica može pomoći u očuvanju kognitivne funkcije i smanjenju rizika od demencije. Uživajte u njima u smoothieju ili ih zgnječite kako biste napravili ukusan džem s chia sjemenkama, prenosi Index.hr.

Svi orašasti plodovi odličan su dodatak prehrani, no orasi najviše doprinose zdravlju mozga. Istraživanja sugeriraju da konzumacija oko 30 do 60 grama oraha dnevno može poboljšati kognitivnu funkciju. To je zato što su izvrstan izvor alfa-linolenske kiseline (ALA), biljne omega-3 masne kiseline koja pomaže u suzbijanju kognitivnog propadanja smanjenjem upala i oksidativnog stresa. Pokušajte dodati šaku oraha u salatu ili ih kombinirajte s pečenim povrćem.