Nakon što su inspektori rada kao uzrok smrti 31-godišnje radnice Javnog servisa naveli prekovremeni rad, Japan je ponovo suočen sa kritikama loše kulture rada.

Miwa Sado je radila u glavnom sjedištu javnog servisa u Tokiju i imala je 159 prekovremenih sati, kao i samo dva slobodna dana u jednom mjesecu, prije nego je 2013. umrla od zatajenja srca.

Agencija za zaštitu radnika u Tokiju nešto kasnije je njenu smrt pripisala tzv. ‘karoshiju’ (smrt uzrokovana prekovremenim radom), ali je njen slučaj izašao u javnost tek kada je o tome ove sedmice progovorio njen radni kolega.

Smrt Sado će, kako se očekuje, izvršiti svojevrsni pritisak na japanske zvaničnike da učine nešto povodom sve većeg broja smrtnih slučajeva povezanih sa dugim radnim satima kod većine uposlenika.

Ova najava stiže godinu dana nakon slične presude o smrti mlade uposlenice marketinške agencije Dentsu, koje je izazvala nacionalnu debatu o japanskom stavu prema balansu radnog života i granicama prekovremenog rada.

Matsuri Takahashi je imala 24 godine kada je u aprilu 2015. izvršila samoubistvo. Inspektori rada tada su objavili da je njena smrt uzrokovana stresom tokom prekovremenih radnih sati. Takahashi je radila i preko 100 sati prekovremeno nekoliko mjeseci prije smrti.

Sedmicama prije nego je umrla na božićni dan 2015. na društvenim mrežama je napisala: “Ja želim da umrem.” Dok je u drugoj pisalo: “Fizički i mentalno sam slomljena.”

Njen slučaj tada je uzrokovao nacionalnu debatu o japanskoj kulturi i praksi rada i natjeralo premijera Shinzo Abea da se obrati javnosti i objasni zašto i kako poslodavci tjeraju svoje uposlenike na prekovremeni rad, samo kako bi pokazali svoju lojalnost, čak i ako postoji vrlo malo dokaza da to poboljšava njihovu produktivnost.

Vlada je tada predložila da jedan uposlenik ne može raditi više od 100 sati mjesečno te da će kompanije čiji radnici prelaze tu granicu plaćati kazne. Uprkos tome radnici su i dalje u velikoj opasnosti.

U svom prvom dokumentu o karoshiju, vlada je navela da je jedan od pet uposlenika izložen riziku od smrti uzrokovane prekovremenim radom.

Prema navodima vlade, do marta 2016. u periodu od jedne godine, zbog stresa uzrokovanog radom, samoubistvo je izvršilo 2.000 Japanaca, dok su drugi preminuli od srčanih i moždanih udara, kao i drugih zdravstvenih problema uzrokovanih sa previše vremena provedenog na radnom mjestu.

Prema tim navodima, 22,7% kompanija između decembra 2015. i januara 2016. navelo je da su neki od uposlenika imali i više od 80 sati prekovremenog rada svakog mjeseca, a što je granica za koju smatra da predstavlja ozbiljne opasnosti po zdravlje.

Istraživanja pokazuju da japanski radnici provode više vremena na random mjestu, nego se to čini u SAD-u, Britaniji i drugim razvijenim zemljama. Prema podacima ministarstva zdravstva Japanci prosječno koriste 8,8 dana godišnjeg odmora što je duplo manje do propisanog.

Sado je bila politički reporter, a u junu i julu 2013. radila je na izvještavanju o izborima zastupnika u skupštini u Tokiju i gornjem domu Parlamenta. Umrla je tri dana nakon izbora za članove gornjeg doma Parlamenta. Masahiko Yamauchi, visoki zvaničnik u odjelu za vijesti japanskog Javnog servisa je zaključio da je smrt Sado refleksija problema ‘cijele organizacije, uključujući i sistem rada i način na koji se prate izbori’.

Kako navodi agencija Kyodo, Yamauchi je rekao da je Javni servis čekao tri godine da objavi uzrok smrti njihove bivše uposlenice uglavnom iz poštovanja prema njenoj porodici.

U izjavi koju je prenio NHK Sadini roditelji su rekli: “Čak ni danas, nakon četiri godine, mi ne možemo prihvatiti smrt naše kćerke. Nadamo se da tuga ožalošćene porodice neće biti uzaludna.”

Nakon što su inspektori rada kao uzrok smrti 31-godišnje radnice Javnog servisa naveli prekovremeni rad, Japan je ponovo suočen sa kritikama loše kulture rada.

Miwa Sado je radila u glavnom sjedištu javnog servisa u Tokiju i imala je 159 prekovremenih sati, kao i samo dva slobodna dana u jednom mjesecu, prije nego je 2013. umrla od zatajenja srca.

Agencija za zaštitu radnika u Tokiju nešto kasnije je njenu smrt pripisala tzv. ‘karoshiju’ (smrt uzrokovana prekovremenim radom), ali je njen slučaj izašao u javnost tek kada je o tome ove sedmice progovorio njen radni kolega.

Smrt Sado će, kako se očekuje, izvršiti svojevrsni pritisak na japanske zvaničnike da učine nešto povodom sve većeg broja smrtnih slučajeva povezanih sa dugim radnim satima kod većine uposlenika.

Ova najava stiže godinu dana nakon slične presude o smrti mlade uposlenice marketinške agencije Dentsu, koje je izazvala nacionalnu debatu o japanskom stavu prema balansu radnog života i granicama prekovremenog rada.

Matsuri Takahashi je imala 24 godine kada je u aprilu 2015. izvršila samoubistvo. Inspektori rada tada su objavili da je njena smrt uzrokovana stresom tokom prekovremenih radnih sati. Takahashi je radila i preko 100 sati prekovremeno nekoliko mjeseci prije smrti.

Sedmicama prije nego je umrla na božićni dan 2015. na društvenim mrežama je napisala: “Ja želim da umrem.” Dok je u drugoj pisalo: “Fizički i mentalno sam slomljena.”

Njen slučaj tada je uzrokovao nacionalnu debatu o japanskoj kulturi i praksi rada i natjeralo premijera Shinzo Abea da se obrati javnosti i objasni zašto i kako poslodavci tjeraju svoje uposlenike na prekovremeni rad, samo kako bi pokazali svoju lojalnost, čak i ako postoji vrlo malo dokaza da to poboljšava njihovu produktivnost.

Vlada je tada predložila da jedan uposlenik ne može raditi više od 100 sati mjesečno te da će kompanije čiji radnici prelaze tu granicu plaćati kazne. Uprkos tome radnici su i dalje u velikoj opasnosti.

U svom prvom dokumentu o karoshiju, vlada je navela da je jedan od pet uposlenika izložen riziku od smrti uzrokovane prekovremenim radom.

Prema navodima vlade, do marta 2016. u periodu od jedne godine, zbog stresa uzrokovanog radom, samoubistvo je izvršilo 2.000 Japanaca, dok su drugi preminuli od srčanih i moždanih udara, kao i drugih zdravstvenih problema uzrokovanih sa previše vremena provedenog na radnom mjestu.

Prema tim navodima, 22,7% kompanija između decembra 2015. i januara 2016. navelo je da su neki od uposlenika imali i više od 80 sati prekovremenog rada svakog mjeseca, a što je granica za koju smatra da predstavlja ozbiljne opasnosti po zdravlje.

Istraživanja pokazuju da japanski radnici provode više vremena na random mjestu, nego se to čini u SAD-u, Britaniji i drugim razvijenim zemljama. Prema podacima ministarstva zdravstva Japanci prosječno koriste 8,8 dana godišnjeg odmora što je duplo manje do propisanog.

Sado je bila politički reporter, a u junu i julu 2013. radila je na izvještavanju o izborima zastupnika u skupštini u Tokiju i gornjem domu Parlamenta. Umrla je tri dana nakon izbora za članove gornjeg doma Parlamenta. Masahiko Yamauchi, visoki zvaničnik u odjelu za vijesti japanskog Javnog servisa je zaključio da je smrt Sado refleksija problema ‘cijele organizacije, uključujući i sistem rada i način na koji se prate izbori’.

Kako navodi agencija Kyodo, Yamauchi je rekao da je Javni servis čekao tri godine da objavi uzrok smrti njihove bivše uposlenice uglavnom iz poštovanja prema njenoj porodici.

U izjavi koju je prenio NHK Sadini roditelji su rekli: “Čak ni danas, nakon četiri godine, mi ne možemo prihvatiti smrt naše kćerke. Nadamo se da tuga ožalošćene porodice neće biti uzaludna.”