Kao i svake godine u ovo doba, COVID se vraća u jačem intenzitetu. Nakon ljetnih odmora i povratka u veće kolektive, bilježi se sve veći broj oboljelih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prošle je sedmice potvrđeno 1.338 novih slučajeva, a zabilježena su i dva smrtna ishoda.

Porodična liječnica Branislava Čilić kaže da se posljednjih sedmica osjetno povećao broj zaraženih.

“U odnosu na sedmi i osmi mjesec to je više, meni se čini, i tri puta više. U mojoj ordinaciji koja ima preko 2100 pacijenata imali smo 20–30 pozitivnih, a testirali smo puno više”, navodi dr. Čilić za HRT.

Većina pacijenata dolazi s blažim simptomima.

“S nekim peckanjem u grlu, s nešto blažom temperaturom, subfebrilnošću, šmrcavicom. Međutim, ima i drugih simptoma u drugim organskim sistemima, primjerice s proljevom. Tu su i pacijenti koji imaju visoke temperature s protrahiranim kašljem”, dodaje.

Uprkos tome što su simptomi kod većine blagi, dio oboljelih ipak završava u bolnici. U Klinici “Dr. Fran Mihaljević” trenutno se liječi deset pacijenata.

“Hospitalizovani pacijenti većinom imaju pneumoniju ili neke druge komplikacije bolesti. Kod oboljelih se najčešće razvije pneumonija s bakterijskim komplikacijama, i to nakon nekoliko dana bolesti”, pojašnjava dr. Dino Gverieri, specijalizant infektologije.

Iz HZJZ-a ističu da je rast očekivan; počela je školska godina, djeca se vraćaju u vrtiće, a s godišnjih odmora i odrasli u kolektive.

“Zadnjih mjesec dana zabilježili smo preko dvije i pol hiljade slučajeva, od čega samo u zadnjoj sedmici 1300, što je povećanje. Međutim, to je upola manje nego u isto vrijeme prošle godine”, kaže dr. Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti HZJZ-a.

Što se tiče sojeva, najnoviji podaci za Hrvatsku još nisu dostupni, ali prema Evropskom centru za kontrolu bolesti, u većini evropskih zemalja dominiraju varijante XFG (poznat kao Stratus) te Nimbus ili MB181. “Ono što zasad znamo jest da nema većih značajnijih razlika – nisu zarazniji, ne izazivaju teže oblike bolesti niti uspješnije izbjegavaju imunološki odgovor”, objašnjava dr. Petrović.

Stručnjaci podsjećaju da je jesen razdoblje kada raste i broj slučajeva gripe, pa pozivaju građane, pogotovo one u rizičnim grupama, da se vakcinišu – i protiv COVID-a i protiv gripe.

Kao i svake godine u ovo doba, COVID se vraća u jačem intenzitetu. Nakon ljetnih odmora i povratka u veće kolektive, bilježi se sve veći broj oboljelih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prošle je sedmice potvrđeno 1.338 novih slučajeva, a zabilježena su i dva smrtna ishoda.

Porodična liječnica Branislava Čilić kaže da se posljednjih sedmica osjetno povećao broj zaraženih.

“U odnosu na sedmi i osmi mjesec to je više, meni se čini, i tri puta više. U mojoj ordinaciji koja ima preko 2100 pacijenata imali smo 20–30 pozitivnih, a testirali smo puno više”, navodi dr. Čilić za HRT.

Većina pacijenata dolazi s blažim simptomima.

“S nekim peckanjem u grlu, s nešto blažom temperaturom, subfebrilnošću, šmrcavicom. Međutim, ima i drugih simptoma u drugim organskim sistemima, primjerice s proljevom. Tu su i pacijenti koji imaju visoke temperature s protrahiranim kašljem”, dodaje.

Uprkos tome što su simptomi kod većine blagi, dio oboljelih ipak završava u bolnici. U Klinici “Dr. Fran Mihaljević” trenutno se liječi deset pacijenata.

“Hospitalizovani pacijenti većinom imaju pneumoniju ili neke druge komplikacije bolesti. Kod oboljelih se najčešće razvije pneumonija s bakterijskim komplikacijama, i to nakon nekoliko dana bolesti”, pojašnjava dr. Dino Gverieri, specijalizant infektologije.

Iz HZJZ-a ističu da je rast očekivan; počela je školska godina, djeca se vraćaju u vrtiće, a s godišnjih odmora i odrasli u kolektive.

“Zadnjih mjesec dana zabilježili smo preko dvije i pol hiljade slučajeva, od čega samo u zadnjoj sedmici 1300, što je povećanje. Međutim, to je upola manje nego u isto vrijeme prošle godine”, kaže dr. Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti HZJZ-a.

Što se tiče sojeva, najnoviji podaci za Hrvatsku još nisu dostupni, ali prema Evropskom centru za kontrolu bolesti, u većini evropskih zemalja dominiraju varijante XFG (poznat kao Stratus) te Nimbus ili MB181. “Ono što zasad znamo jest da nema većih značajnijih razlika – nisu zarazniji, ne izazivaju teže oblike bolesti niti uspješnije izbjegavaju imunološki odgovor”, objašnjava dr. Petrović.

Stručnjaci podsjećaju da je jesen razdoblje kada raste i broj slučajeva gripe, pa pozivaju građane, pogotovo one u rizičnim grupama, da se vakcinišu – i protiv COVID-a i protiv gripe.