Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u utorak prvi savezni zakon koji linčovanje tretira kao zločin iz mržnje, rješavajući historijski problem rasističkih ubojstava u SAD-u.

Zakon nosi ime Emmetta Tilla, 14-godišnjeg crnog dječaka brutalno ubijenog 1955. u Mississippiju.

Zakon omogućuje kazneni progon linčovanja koje je opisano kao urota da se počini zločin iz mržnje koji rezultira smrću ili teškom povredom.

Tillova smrt i odluka bjelačke porote da oslobodi dvojicu bijelaca koja su kasnije priznala ubojstvo, skrenula je pozornost nacije na zločine i nasilje s kojima su se suočavali crnci u Americi i izazvala bijes zagovornika ljudskih prava.

Potpisujući zakon, predsjednik se pozabavio “nedovršenim poslom” i “užasom” u američkoj historiji, rekla je potpredsjednica Kamala Harris.

Harris, prva potpredsjednica crne i azijse rase, gurala je taj zakon kada je bila senatorica iz Kalifornije.

– Linčovanje nije ostatak prošlosti. Rasni zločini se još uvijek događaju u našoj naciji. I zato moramo imati hrabrosti da ih nazovemo pravim imenom i počinitelje privedemo pravdi – dodala je.

FBI je u kolovozu 2021. objavio podatke po kojima su zločini iz mržnje u SAD-u prethodne godine dosegli najveću razinu u posljednjih deset godina, ponajviše zbog napada na crnce i azijate.

Biden, kojemu su crnački birači pomogli da postane predsjednik, rekao je da se zakon ne tiče samo prošlosti.

– On se odnosi i na sadašnjost i na budućnost. Rasna mržnja nije stari problem. Ona je stalni problem – rekao je Biden.

Zakon je u Senatu prošao jednoglasno, a u Zastupničkom domu s 422 glasa ‘ZA’ i tri ‘PROTIV’.

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u utorak prvi savezni zakon koji linčovanje tretira kao zločin iz mržnje, rješavajući historijski problem rasističkih ubojstava u SAD-u.

Zakon nosi ime Emmetta Tilla, 14-godišnjeg crnog dječaka brutalno ubijenog 1955. u Mississippiju.

Zakon omogućuje kazneni progon linčovanja koje je opisano kao urota da se počini zločin iz mržnje koji rezultira smrću ili teškom povredom.

Tillova smrt i odluka bjelačke porote da oslobodi dvojicu bijelaca koja su kasnije priznala ubojstvo, skrenula je pozornost nacije na zločine i nasilje s kojima su se suočavali crnci u Americi i izazvala bijes zagovornika ljudskih prava.

Potpisujući zakon, predsjednik se pozabavio “nedovršenim poslom” i “užasom” u američkoj historiji, rekla je potpredsjednica Kamala Harris.

Harris, prva potpredsjednica crne i azijse rase, gurala je taj zakon kada je bila senatorica iz Kalifornije.

– Linčovanje nije ostatak prošlosti. Rasni zločini se još uvijek događaju u našoj naciji. I zato moramo imati hrabrosti da ih nazovemo pravim imenom i počinitelje privedemo pravdi – dodala je.

FBI je u kolovozu 2021. objavio podatke po kojima su zločini iz mržnje u SAD-u prethodne godine dosegli najveću razinu u posljednjih deset godina, ponajviše zbog napada na crnce i azijate.

Biden, kojemu su crnački birači pomogli da postane predsjednik, rekao je da se zakon ne tiče samo prošlosti.

– On se odnosi i na sadašnjost i na budućnost. Rasna mržnja nije stari problem. Ona je stalni problem – rekao je Biden.

Zakon je u Senatu prošao jednoglasno, a u Zastupničkom domu s 422 glasa ‘ZA’ i tri ‘PROTIV’.