Susjedna Hrvatska je na korak bliže Schengenu. Na zvaničnoj stranici MUP-a te zemlje piše da je “ulaskom u punopravno članstvo EU RH prihvatila cjelokupnu šengensku pravnu stečevinu, gdje će se tek pristupanjem tom prostoru početi primjenjivati uklanjanje kontrola prelazaka osoba preko unutrašnjih granica EU”. Vijeće EU je još prije Evropskom parlamentu poslalo nacrt odluke o punoj primjeni te pravne stečevine u RH, što znači da će se ukinuti zračne, kopnene i pomorske granice s članicama šengenskog prostora. U prijedlogu također stoji da se od 1.1.2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje šengenskog informacijskog sistema i, ukoliko ne bude nepredviđenih prepreka, naši susjedi bi tako u desetoj godini članstva trebali postati i članicom Schengena i eurozone.

I lideri EU su na summitu u Bruxellesu podržali ulazak Hrvatske u europodručje i pozvali tijela Vijeća na usvajanje zakonskih akata koji će to omogućiti, dok je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izrazio zadovoljstvo odlukom Evropskog vijeća.

Posljednjih mjeseci puno se govorilo o zaštiti vanjskih granica šengenskog prostora, a tu će ulogu uskoro preuzeti Hrvatska. U tom kontekstu spominjano je da će Hrvatska pojačati nadzor na granicama i zaoštriti uvjete za ulazak u državu, što za Hrvatsku, pa tako i za našu zemlju, može značiti i više problema i čekanja i pri poslovanju i pri prelasku granice.

Adnan Kaljanac, direktor turističke agencije M97 tours iz Sarajeva, kaže za Oslobođenje da je prije nekoliko dana putem Vibera od prijatelja dobio sliku gostiju koji su “zalutali” u jednom hrvatskom hotelu sa četiri zvjezdice (četveročlana porodica) i morali doplatiti, za jednu noć, 2.650 KM.

– Postoji cargo, avioni i to treba koristiti dok se neke stvari ne urede. Iz perspektive turističkog radnika, dok nas ovako tretiraju, nemamo potrebe raditi njihovo tržište i obalu, jer nam to samo može odmoći, a ne pomoći. Da bismo koristili naša vozila kroz teritoriju Hrvatske i Slovenije, moramo izvaditi hrvatski carinski broj, jer za svaki pređeni kilometar kroz Hrvatsku plaćam putarinu, ali i porez toj zemlji, pošto sam pravno lice druge države i koristim njihove puteve, kaže Kaljanac i dodaje da u Sloveniji plaća na godišnjem nivou devet posto, a u Hrvatskoj na mjesečnom – 25.

– Tretiraju nas kao da smo njihovo siroče, a to nije komšijski ni ljudski. Kad uđu u Schengen, bit će još gori prema nama, zadati nam veću zadaću i gledati da nas što više maltretiraju, govori Kaljanac.

Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, očekuje da će to “doprinijeti većem stepenu zaštite vanjskih granica šengenskog prostora u navedenoj zemlji, a samim tim i naše zajedničke državne granice”.

– Kroz različite vidove dosadašnje uspješne suradnje s MUP-om RH, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, kao i visoke razine sigurnosti vanjskih granica u toj zemlji, napominje Galić.

Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže za Oslobođenje da je ulazak Hrvatske u Schengen očekivani proces s obzirom na to da je već dugi niz godina i članica EU.

– Činjenica je da je trenutno prelazak državne granice, kako putnika tako i transport robe, posebno lakokvarljive, otežan i opterećen dugim zadržavanjem. Smatramo da će se ulaskom Hrvatske u Schengen otežati naš prekogranični prevoz putnika i robe, ali nije ni to nerješivo, samo je stvar blagovremenog djelovanja svih aktera u BiH. Problem je mali broj graničnih prelaza na kojima je moguć prevoz robe, a koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju, zasad su to samo dva – Gradiška i Bijača, kaže Marinković, uz podsjećanje da BiH sa EU ostvaruje 73 posto ukupnog izvoza, koji se uglavnom realizuje preko graničnih prelaza s Hrvatskom.

– Svjesni situacije, nastojaćemo u skladu sa nadležnostima i mogućnostima ponuditi prijedloge rješenja nadležnim tijelima, kaže Marinković.

Nermin Bašić, vlasnik kompanije Bašo d. o. o. iz Velike Kladuše, koja se bavi otkupom poljoprivrednih proizvoda i distribucijom u zemlje EU, kaže nam da ulazak Hrvatske u Schengen zonu neće donijeti BiH nikakav poseban napredak, odnosno bh. izvoznicima.

– Oni su još kruti u propisima fitosanitarne i veterinarske inspekcije. Sav protok robe usmjeravaju na dva granična prijelaza (Gradiška i Vinjani Donji), što stvara gužve, nervozu, začepljenja. Na granicama ima određenih problema, gdje moramo podesiti vrijeme utovara. Vozila se nekad znaju zaglaviti dan na prijelazu Gradiška, gdje fitosanitarni inspektor radi do 15 sati i, ukoliko ne stignete pregled uraditi do tog vremena, morate čekati naredni dan. Ako na prijelazu Bajakovo, između Hrvatske i Srbije, mogu 24-satno raditi fitopatolog i veterinar, zašto ne bi moglo i na prijelazu Gradiška, navodi Bašić.

Safudin Čengić, direktor kompanije Centrotrans Eurolines, pozdravlja ulazak Hrvatske u Schengen i smatra da je to dobra stvar iz razloga “što BiH ima granicu sa zemljama koje su u Schengenu, odnosno EU”.

– Ne vidim neki veći problem za privrednike, a govorim i sa aspekta javnog prijevoza putnika iz razloga što smo do jučer u Schengenu imali i Sloveniju i prilikom ulaska u tu zemlju ponašali se u skladu s pravilima Schengena. Pogodnost je da imamo susjeda u EU, a nadati se da ćemo i mi nekad biti u toj poziciji. Ne vidim nikakav dodatan trošak ili problem za prijevoznike, mislim da ćemo se samo ponašati u skladu s pravilima članica Schengena, zaključuje Čengić.

Susjedna Hrvatska je na korak bliže Schengenu. Na zvaničnoj stranici MUP-a te zemlje piše da je “ulaskom u punopravno članstvo EU RH prihvatila cjelokupnu šengensku pravnu stečevinu, gdje će se tek pristupanjem tom prostoru početi primjenjivati uklanjanje kontrola prelazaka osoba preko unutrašnjih granica EU”. Vijeće EU je još prije Evropskom parlamentu poslalo nacrt odluke o punoj primjeni te pravne stečevine u RH, što znači da će se ukinuti zračne, kopnene i pomorske granice s članicama šengenskog prostora. U prijedlogu također stoji da se od 1.1.2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje šengenskog informacijskog sistema i, ukoliko ne bude nepredviđenih prepreka, naši susjedi bi tako u desetoj godini članstva trebali postati i članicom Schengena i eurozone.

I lideri EU su na summitu u Bruxellesu podržali ulazak Hrvatske u europodručje i pozvali tijela Vijeća na usvajanje zakonskih akata koji će to omogućiti, dok je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izrazio zadovoljstvo odlukom Evropskog vijeća.

Posljednjih mjeseci puno se govorilo o zaštiti vanjskih granica šengenskog prostora, a tu će ulogu uskoro preuzeti Hrvatska. U tom kontekstu spominjano je da će Hrvatska pojačati nadzor na granicama i zaoštriti uvjete za ulazak u državu, što za Hrvatsku, pa tako i za našu zemlju, može značiti i više problema i čekanja i pri poslovanju i pri prelasku granice.

Adnan Kaljanac, direktor turističke agencije M97 tours iz Sarajeva, kaže za Oslobođenje da je prije nekoliko dana putem Vibera od prijatelja dobio sliku gostiju koji su “zalutali” u jednom hrvatskom hotelu sa četiri zvjezdice (četveročlana porodica) i morali doplatiti, za jednu noć, 2.650 KM.

– Postoji cargo, avioni i to treba koristiti dok se neke stvari ne urede. Iz perspektive turističkog radnika, dok nas ovako tretiraju, nemamo potrebe raditi njihovo tržište i obalu, jer nam to samo može odmoći, a ne pomoći. Da bismo koristili naša vozila kroz teritoriju Hrvatske i Slovenije, moramo izvaditi hrvatski carinski broj, jer za svaki pređeni kilometar kroz Hrvatsku plaćam putarinu, ali i porez toj zemlji, pošto sam pravno lice druge države i koristim njihove puteve, kaže Kaljanac i dodaje da u Sloveniji plaća na godišnjem nivou devet posto, a u Hrvatskoj na mjesečnom – 25.

– Tretiraju nas kao da smo njihovo siroče, a to nije komšijski ni ljudski. Kad uđu u Schengen, bit će još gori prema nama, zadati nam veću zadaću i gledati da nas što više maltretiraju, govori Kaljanac.

Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, očekuje da će to “doprinijeti većem stepenu zaštite vanjskih granica šengenskog prostora u navedenoj zemlji, a samim tim i naše zajedničke državne granice”.

– Kroz različite vidove dosadašnje uspješne suradnje s MUP-om RH, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija, kao i visoke razine sigurnosti vanjskih granica u toj zemlji, napominje Galić.

Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže za Oslobođenje da je ulazak Hrvatske u Schengen očekivani proces s obzirom na to da je već dugi niz godina i članica EU.

– Činjenica je da je trenutno prelazak državne granice, kako putnika tako i transport robe, posebno lakokvarljive, otežan i opterećen dugim zadržavanjem. Smatramo da će se ulaskom Hrvatske u Schengen otežati naš prekogranični prevoz putnika i robe, ali nije ni to nerješivo, samo je stvar blagovremenog djelovanja svih aktera u BiH. Problem je mali broj graničnih prelaza na kojima je moguć prevoz robe, a koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju, zasad su to samo dva – Gradiška i Bijača, kaže Marinković, uz podsjećanje da BiH sa EU ostvaruje 73 posto ukupnog izvoza, koji se uglavnom realizuje preko graničnih prelaza s Hrvatskom.

– Svjesni situacije, nastojaćemo u skladu sa nadležnostima i mogućnostima ponuditi prijedloge rješenja nadležnim tijelima, kaže Marinković.

Nermin Bašić, vlasnik kompanije Bašo d. o. o. iz Velike Kladuše, koja se bavi otkupom poljoprivrednih proizvoda i distribucijom u zemlje EU, kaže nam da ulazak Hrvatske u Schengen zonu neće donijeti BiH nikakav poseban napredak, odnosno bh. izvoznicima.

– Oni su još kruti u propisima fitosanitarne i veterinarske inspekcije. Sav protok robe usmjeravaju na dva granična prijelaza (Gradiška i Vinjani Donji), što stvara gužve, nervozu, začepljenja. Na granicama ima određenih problema, gdje moramo podesiti vrijeme utovara. Vozila se nekad znaju zaglaviti dan na prijelazu Gradiška, gdje fitosanitarni inspektor radi do 15 sati i, ukoliko ne stignete pregled uraditi do tog vremena, morate čekati naredni dan. Ako na prijelazu Bajakovo, između Hrvatske i Srbije, mogu 24-satno raditi fitopatolog i veterinar, zašto ne bi moglo i na prijelazu Gradiška, navodi Bašić.

Safudin Čengić, direktor kompanije Centrotrans Eurolines, pozdravlja ulazak Hrvatske u Schengen i smatra da je to dobra stvar iz razloga “što BiH ima granicu sa zemljama koje su u Schengenu, odnosno EU”.

– Ne vidim neki veći problem za privrednike, a govorim i sa aspekta javnog prijevoza putnika iz razloga što smo do jučer u Schengenu imali i Sloveniju i prilikom ulaska u tu zemlju ponašali se u skladu s pravilima Schengena. Pogodnost je da imamo susjeda u EU, a nadati se da ćemo i mi nekad biti u toj poziciji. Ne vidim nikakav dodatan trošak ili problem za prijevoznike, mislim da ćemo se samo ponašati u skladu s pravilima članica Schengena, zaključuje Čengić.