Rimokatolička crkva, protestantske i Anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, danas slave Badnjak odnosno Badnji dan, vrijeme prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista.
- Reklama -
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.
Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
- Reklama -
Mise polnoćke se služe u crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima u BiH, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić.
Rimokatolička crkva, protestantske i Anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, danas slave Badnjak odnosno Badnji dan, vrijeme prije Božića kada se slavi rođenje Isusa Krista.
- Reklama -
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim.
Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
- Reklama -
Mise polnoćke se služe u crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Bdjenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima u BiH, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić.
