Generalna skupština Ujedinjenih nacija će u četvrtak glasati o prijedlogu rezolucije da se 11. juli proglasi “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”.
Protivnici rezolucije o genocidu u Srebrenici iz Srbije i bh. entiteta RS, kao najčešći i najvažniji argument za protivljenje ističu kako ona, navodno “ne doprinosi pomirenju”.
No najveći protivnici rezolucije o genocidu u Srebrenici, poput Aleksandra Vučića, Ivice Dačića i Milorada Dodika u prošlosti su “radili” na pomirenju tako što su, prvi postali sigurno utočište za ratne zločince iz BiH, postavljali ploče s ulicama nazvanim po zločincu Mladiću, negirali genocid i konačne presude međunarodnih sudova.
To je jasno i cjelokupnoj svjetskoj zajednici, pa se nakon istupa Vučića broj zemalja kosponzora rezolucije povećao na 38.
U četvrtak će sve biti stvar glasanja i procedure. Njemačka i Ruanda su sponzori rezolucije odnosno zemlje koje su zajedno inicirale i izradile tekst rezolucije. Naknadno je 36 zemalja članice UN-a postalo kosponzorom, odnosno zemlje koje su preuzele zadatak da nacrt predstave pred svih 193 države članice UN-a.
U Generalnoj skupštini UN-a ne postoji mogućnost veta, a budući da se Rusija i Srbija protive donošenju rezolucije o genocidu u Srebrenici, o njoj će se glasati. Za usvajanje rezolucije bit će dovoljna prosta većina članica UN-a koje su prisutne sjednici i glasaju.
Glasanje 193-člane Generalne skupštine smatra se globalnim istraživanjem kolika je potpora nekom pitanju.
Rezolucije u ovom UN-ovom tijelu nisu obavezujuće i najčešće se “pozivaju” zemlje članice, Vijeće sigurnosti UN-a ili neko UN-ovo tijelo da postupaju onako kako je navedeno u rezoluciji.
Naprimjer, prijedlogom rezolucije o genocidu u Srebrenici se, pored ostalog, zemlje članice pozivaju da genocid u Srebrenici unesu u udžbenike.
