Svaki put kada se zatrese zemlja ili kada vidimo posljedice zemljotresa poput ovih u Albaniji, moramo se zapitati kakva je kvaliteta objekata u kojim živimo i radimo u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Godišnje se registruje stotinjak potresa. Ističu se dvije regije sa najvišim seizmičkim rizikom i njima se mogu očekivati i najjači zemljotresi, jer su se kroz istoriju upravo tu i dešavali.

Prognoza za zemljotrese ne postoji, kao ni pravilo u smislu periodičnosti. Postoji samo vjerovatnoća pojavljivanja na određenom mjestu, jer ako se jednom desio može i drugi put. Kada će se desiti – niko ne zna.

“Zemljotres je slučajan proces. Spada u nekakve haotične pojave koje ne mogu da se predvide i što bi značilo da mi znamo tačno vrijeme njegovog dešavanja, mjesta gdje će se desiti i samu količinu oslobođene energije u njegovom hipocentru”, kazala je za BHRT Snježana Cvijić-Amulić iz HMZ RS.

Zemljotres je prirodna pojava na koju čovjek ne može uticati, ali može spriječiti tragične posljedice gradnjom bezbjednih objekata. Građevinski stručnjaci ističu da imamo dobre propise. Na terenu je međutim nešto drugo. Izostaje kontrola na gradilištu, ali i u toku gradnje.

Seizmolozi vole da kažu „Zemljotres ne ubija ljude, ubijaju ih seizmički neotporni objekti“. A koliko su nam objekti otporni i bezbjedni na podrhtavanje tla, dobro bi bilo da nikada ne saznamo. Odnosno najbolje bi bilo da nas jači zemljotresi zaobiđu, jer priroda za razliku od ljudi ne prašta propuste u gradnji.

Pogledajte prilog BHRT-a:

Svaki put kada se zatrese zemlja ili kada vidimo posljedice zemljotresa poput ovih u Albaniji, moramo se zapitati kakva je kvaliteta objekata u kojim živimo i radimo u Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Godišnje se registruje stotinjak potresa. Ističu se dvije regije sa najvišim seizmičkim rizikom i njima se mogu očekivati i najjači zemljotresi, jer su se kroz istoriju upravo tu i dešavali.

Prognoza za zemljotrese ne postoji, kao ni pravilo u smislu periodičnosti. Postoji samo vjerovatnoća pojavljivanja na određenom mjestu, jer ako se jednom desio može i drugi put. Kada će se desiti – niko ne zna.

“Zemljotres je slučajan proces. Spada u nekakve haotične pojave koje ne mogu da se predvide i što bi značilo da mi znamo tačno vrijeme njegovog dešavanja, mjesta gdje će se desiti i samu količinu oslobođene energije u njegovom hipocentru”, kazala je za BHRT Snježana Cvijić-Amulić iz HMZ RS.

Zemljotres je prirodna pojava na koju čovjek ne može uticati, ali može spriječiti tragične posljedice gradnjom bezbjednih objekata. Građevinski stručnjaci ističu da imamo dobre propise. Na terenu je međutim nešto drugo. Izostaje kontrola na gradilištu, ali i u toku gradnje.

Seizmolozi vole da kažu „Zemljotres ne ubija ljude, ubijaju ih seizmički neotporni objekti“. A koliko su nam objekti otporni i bezbjedni na podrhtavanje tla, dobro bi bilo da nikada ne saznamo. Odnosno najbolje bi bilo da nas jači zemljotresi zaobiđu, jer priroda za razliku od ljudi ne prašta propuste u gradnji.

Pogledajte prilog BHRT-a: