Sav novac u svijetu, sve novčanice svih valuta plus sav sitniš, sve čime se nešto može kupiti… Odgovor nije sasvim jednostavan, jer se pod novčanim vrijednostima danas podrazumijeva nešto više pojmova od puke gotovine, kešovine, munite, šuške.

Ono što nam prvo pada na pamet kad kažemo novac, znači kad mislimo na gotovinu, ekonomisti to nazivaju “M0”, piše Express.hr.

Sve novčanice i sav sitniš svijeta na jednoj hrpi danas bi imalo vrijednost od 5200 milijardi dolara, odnosno 5,2 bilijuna dolara. Slijedi količina novca koji ekonomisti nazivaju “M1”, a u koji čini zbroj sve gotovine i k tome sav novac koji se nalazi na svim računima svih banaka svijeta, ali “po viđenju”. To je novac koji imate (ili nemate) u banci na računu, ali koji možete podići kad god poželite. Takvog novca je u svijetu čak četiri puta više od onog u novčanicama. Sve skupa sav novac svijeta u ovoj kategoriji iznosi već 25.000 milijardi dolara. Idemo dalje.

Pod onime što ekonomisti nazivaju “M2” podrazumijeva se sav iznos pod M1 plus sva svjetska mala, kratkoročno oročena štednja. Ovom kategorijom odlazimo još korak dalje i dolazimo do ukupnog iznosa od 60.000 milijardi dolara, odnosno 60 bilijuna dolara. Na kraju imamo i kategoriju M3, do koje se dolazi kad se M2 pribroje sve dugoročno oročene vrijednosti, institucionalni novac tržišnih fondova i sva sila drugih tekućih ulaganja. Ovdje je ukupni iznos 80.900 milijardi dolara.

Već u ovim kategorijama, i to već jako rano, pojavljuje nam se kvazi-novac, a da još nismo stigli niti do financijskih derivata, odnosno mešetarenja vrijednosnim papirima, onime što mnogi ekonomisti osuđuju kao čisto trgovanje apsolutno fiktivnim vrijednostima. Kad bi se zbrojio sam sav dug svijeta, podjednako svako kreditno zaduženje svake osobe na svijetu, te dug svake države i sve tome slično, došlo bi se do 199.000 milijardi dolara. U kakvom svijetu živimo pokazuje i podatak da je čak jedna trećina tog duga posuđena/nastala nakon globalne financijske krize iz 2008.

Konačno, kad bismo pod novcem podrazumijevali i svu vrijednost financijskih derivata, koji jesu apsolutno fiktivni, iza toga ne stoji ništa materijalno, ali se njima ipak trguje, došli bismo do ukupne vrijednosti od čak 1,200.000 milijardi dolara.

Sav novac u svijetu, sve novčanice svih valuta plus sav sitniš, sve čime se nešto može kupiti… Odgovor nije sasvim jednostavan, jer se pod novčanim vrijednostima danas podrazumijeva nešto više pojmova od puke gotovine, kešovine, munite, šuške.

Ono što nam prvo pada na pamet kad kažemo novac, znači kad mislimo na gotovinu, ekonomisti to nazivaju “M0”, piše Express.hr.

Sve novčanice i sav sitniš svijeta na jednoj hrpi danas bi imalo vrijednost od 5200 milijardi dolara, odnosno 5,2 bilijuna dolara. Slijedi količina novca koji ekonomisti nazivaju “M1”, a u koji čini zbroj sve gotovine i k tome sav novac koji se nalazi na svim računima svih banaka svijeta, ali “po viđenju”. To je novac koji imate (ili nemate) u banci na računu, ali koji možete podići kad god poželite. Takvog novca je u svijetu čak četiri puta više od onog u novčanicama. Sve skupa sav novac svijeta u ovoj kategoriji iznosi već 25.000 milijardi dolara. Idemo dalje.

Pod onime što ekonomisti nazivaju “M2” podrazumijeva se sav iznos pod M1 plus sva svjetska mala, kratkoročno oročena štednja. Ovom kategorijom odlazimo još korak dalje i dolazimo do ukupnog iznosa od 60.000 milijardi dolara, odnosno 60 bilijuna dolara. Na kraju imamo i kategoriju M3, do koje se dolazi kad se M2 pribroje sve dugoročno oročene vrijednosti, institucionalni novac tržišnih fondova i sva sila drugih tekućih ulaganja. Ovdje je ukupni iznos 80.900 milijardi dolara.

Već u ovim kategorijama, i to već jako rano, pojavljuje nam se kvazi-novac, a da još nismo stigli niti do financijskih derivata, odnosno mešetarenja vrijednosnim papirima, onime što mnogi ekonomisti osuđuju kao čisto trgovanje apsolutno fiktivnim vrijednostima. Kad bi se zbrojio sam sav dug svijeta, podjednako svako kreditno zaduženje svake osobe na svijetu, te dug svake države i sve tome slično, došlo bi se do 199.000 milijardi dolara. U kakvom svijetu živimo pokazuje i podatak da je čak jedna trećina tog duga posuđena/nastala nakon globalne financijske krize iz 2008.

Konačno, kad bismo pod novcem podrazumijevali i svu vrijednost financijskih derivata, koji jesu apsolutno fiktivni, iza toga ne stoji ništa materijalno, ali se njima ipak trguje, došli bismo do ukupne vrijednosti od čak 1,200.000 milijardi dolara.