Koliko stanovnika ima Bosna i Hercegovina pitanje je na koje ni danas ne postoji precizan odgovor.
Posljednji popis stanovništva u zemlji proveden je još 2013. godine, a iako je prema ranijim planovima novi popis trebalo da bude održan prije dvije godine, do toga još uvijek nije došlo. Nije poznato ni kada bi se mogao realizovati, javlja BHRT.
Iako većina zemalja u svijetu popis stanovništva provodi svakih deset godina, Bosna i Hercegovina i dalje čeka na novi popis. Posljednji je održan prije više od decenije, a iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode da je u prethodnom periodu bilo određenog interesovanja, ali ne i konkretne, formalne inicijative za njegovo provođenje.
“Realizacija popisa zavisi od političkog i institucionalnog dogovora na nivou države i entiteta, potom obezbijeđenih finansijskih sredstava, te usaglašenog zakonodavnog i metodološkog okvira. Dakle, bez jasne političke volje i zajedničke odluke popis nije moguće početi”, kazala je Lejla Aganović iz Agencije za statistiku BiH.
Jedini poslijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koštao je oko 45 miliona maraka. Njegovi rezultati pokazali su da je 2013. godine u zemlji živjelo oko 3,5 miliona stanovnika. Međutim, demografi upozoravaju da bi novi popis ogolio alarmantno stanje i razmjere demografskog sloma.
Ukoliko bi se popis stanovništva danas proveo, rezultati bi, prema ocjenama stručnjaka, mogli biti poražavajući. Procjene govore da je samo tokom prošle godine broj rođenih smanjen za 1,36 posto u odnosu na godinu ranije, dok je broj umrlih porastao za gotovo 3,5 posto.
“Naši migracioni gubici su desetostruko veći nego gubici izazvani negativnim prirodnim priraštajem. Migriraju mladi, obrazovani ljudi i oni u reproduktivnom periodu, a upravo oni sa sobom odnose buduća rađanja”, upozorava demograf Stevo Pašalić.
Zabrinutost dijele i građani
I sami građani smatraju da bi rezultati eventualnog novog popisa stanovništva bili izrazito zabrinjavajući, te da se pitanje popisa godinama svjesno zanemaruje.
“Jedan od prvih indikatora normalizacije države poput Bosne i Hercegovine jeste da se popis stanovništva oslobodi svih političkih manipulacija i da se, kao u svim zemljama svijeta, svakih deset godina provodi redovan popis”, smatra sociolog Drago Vuković.
S obzirom na to da popis stanovništva za sada nije ni tema ni prioritet nadležnih institucija, sve češće se kao odgovor nudi tek neodređeni “naredni popisni ciklus”, koji sa sobom nosi i nove procedure.
“Prema evropskim preporukama, naredni popisni ciklus odnosi se na 2031. godinu i ide u smjeru veće upotrebe administrativnih izvora podataka, čime se skraćuju rokovi i smanjuju troškovi u odnosu na klasično popisivanje”, dodaje Aganović.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, većina zemalja u regionu popis stanovništva već je obavila ili planirala u prethodnim godinama. Tako je u Hrvatskoj popis proveden 2021. godine, dok je u Srbiji realizovan godinu kasnije, 2022.
