11.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Komšić: Ako EU stane iza presuda i evropskih vrijednosti to će BiH usmjeriti ka cilju (VIDEO)

    Komšić: Ako EU stane iza presuda i evropskih vrijednosti to će BiH usmjeriti ka cilju (VIDEO)

    Željko Komšić
    Željko Komšić

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je danas, obraćajući se članovima Evropskog vijeća u Briselu, kako aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu. Komšić predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na samitu Evropska unija – Zapadni Balkan.

    Komšić je ocijenio da se i dalje nalazimo u veoma složenom geopolitičkom trenutku za Evropu, uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu, te da je situacija dalje usložnjena disproporcionalnim vojnim odgovorom Izraela na teroristički napad Hamasa na izraelske civile.

    “Nivo neselektivnog razaranja i ubijanja palestinskih civila u Gazi izazvao je velike turbulencije u Evropi i svijetu, te se odrazio i na odnose u Ujedinjenim nacijama i funkcioniranje njenih institucija”, kazao je on, dodajući da emocije koje su u stanju podići tenzije nije moguće lokalizovati na regione sukoba, jer “mediji i društvene mreže prenose emocije u druge krajeve svijeta s neizvjesnim ishodima”.

    Predsjedavajući Komšić podsjetio je da se u takvom geopolitičkom kontekstu danas u Briselu razgovara o daljem pravcu integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

    “To je dobro, jer aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu. Mislim da nikome razumnom u regionu eskalacija ne odgovara. Zbog toga krenimo razgovarati o oživotvorenju perspektive koja se nudi Zapadnom Balkanu približavanjem Evropskoj uniji”, naveo je on.

    Komšić je kazao kako je, iz perspektive Bosne i Hercegovine, “jasno da je naš kandidatski status, stečen prije godinu dana, kao i nedavna uslovna preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rezultat upravo napete geopolitičke situacije na granicama Europske unije i da dobijanje kandidatskog statusa nema baš nikakve veze sa ispunjavanjem standarda i realizacijom preuzetih obaveza.”

    Predsjedavajući Komšić je, i pored toga, zahvalio i Komisiji i Vijeću na pozitivnom odnosu prema Bosni i Hercegovini. Također, on je upozorio da, iako je podrška ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i dalje većinska, taj procenat blago opada.

    “Volio bih da mogu reći da je pomak u statusu EU integracija Bosne i Hercegovine zasluga institucija Bosne i Hercegovine. Na žalost, napor na usvajanju zakonodavstva i izgradnji profesionalnih kapaciteta državne uprave nije zadovoljavajući. Naše javno mnijenje je toga svjesno. Istraživanje iz 2023. pokazuje kako 73,3 posto građana i dalje podupire europske integracije Bosne i Hercegovine, što je za 4,1 posto manje nego 2022. dok istraživanje iz 2022. pokazuje da tek 42 posto vjeruje da će BiH postati dio EU do 2030., a 13 posto smatra da se to nikada neće desiti”, naveo je.

    Komšić je kazao kako i dalje vjeruje da je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz maja 2019. godine ključno za dalji napredak naše zemlje u pravcu usaglašavanja sa pravnom stečevinom EU.

    “Apelujem na sve institucije EU, kao i na zemlje članice da tzv. 14 prioriteta iz mišljenja EK iz 2019., a koji se tiču Bosne i Hercegovine, i dalje ostane neka vrsta zvanične politike europskih institucija prema BiH. Taj odnos i takva politika mora biti oslobođena od svake vrste licemjerja na svim stranama”, rekao je.

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine kazao je i da je “posljednji intenzivan dijalog Evropske komisije s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Vijeća ministara BiH, entitetskih i kantonalnih vlada, u skladu s uspostavljenim mehanizmom koordinacije unutar BiH, koji je i Komisija prihvatila kao metod rada, izazvao, blago rečeno podsmjeh u bh. javnosti”.

    “Bh. javnost je taj sastanak doživjela kao očigledan dokaz nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države, ali i kao dokaz nefunkcionalnosti samog mehanizma koordinacije i odnosa prema EU integracijama kako EU, tako i BiH. Ipak, taj metod rada je zvanično i obostrano prihvaćen, i zbog toga je na zakonodavnim i izvršnim organima svih nivoa vlasti u BiH obaveza aktivne uloge u provođenju reformskih procesa”, smatra Komšić.

    “Plan za rast” za Zapadni Balkan, prema njegovom mišljenju, može biti važna podrška reformskim procesima, ali i očuvanju proevropskog opredjeljenja u okolnostima izraženog propagandnog rata usmjerenog na rušenje “europskih vrijednosti”, ne samo na Zapadnom Balkanu već i u samoj Evropskoj uniji.

    Komšić je podsjetio da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prošle sedmice dostavilo Komisiji nacrt “Plana reformi” za Bosnu i Hercegovinu, te da taj dokument u kratkim crtama obuhvata: Zelenu i digitalnu agendu, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Očuvanje i razvoj ljudskih resursa i Vladavinu prava.

    Ocijenio je i da bi u narednih mjesec ili dva, vlade i zakonodavna tijela svih nivoa vlasti u BiH trebalo da pokažu konkretne pomake u tom pravcu.

    “U tom smislu ja očekujem da odgovorni dužnosnici ispune obaveze koje su preuzeli, uključujući i obaveze koje su lideri političkih stranaka preuzeli na sastanku s Vama predsjedniče Michel, prije tačno 18 mjeseci, na ovom istom mjestu. Konačno, konkretni propisi, standardi i procedure su građanima, na prvi pogled, daleko od njihove sfere interesovanja. Preporučio bih stoga, da Evropska unija obrati pažnju i na očuvanje ‘evropskih vrijednosti’ kao vrste emotivnog aspekta integracije koji se često zanemaruje, a ispostavi se vrlo važnim”, naveo je Komšić.

    Također, on smatra da podcenjivanje subjektivnog odnosa građana prema sistemu vrijednosti na kojem je zasnovana EU može dovesti do odustajanja samih tih građana od EU.

    “Na kraju krajeva, sistem vrijednosti za koji vjerujemo da još postoji u EU, nas u Bosni i Hercegovini čini opredjeljenim da budemo dio EU. Odustajanje od tih vrijednosti odvratiće bh društvo i od same EU, a EU će dobiti još jedan izvor nestabilnosti na svojim granicama”, smatra Komšić.

    Naveo je i da tu, prije svega, misli na podršku eliminaciji diskriminacije po osnovu vjerske, etničke, rasne, političke ili bilo koje druge pripadnosti, što jamči Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je sastavni dio našeg Ustava.

    “Stoga, u kontekstu vladavine prava, kao jednog od reformskih prioriteta iz nacrta „Plana reformi“ Bosne i Hercegovine, smatram da ključno mjesto zauzima implementacija šest presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić i Kovačević”, rekao je Komšić.

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine ocijenio je na kraju kako geopolitički momenat ne dozvoljava dalje odugovlačenje i zaobilaženje istine, da je stvarna implementacija ovih presuda neizbježna.

    “Samo ukoliko Evropska unija, jasno i nedvosmisleno, stane iza nužnosti ostvarenja “europskih vrijednosti” i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, tada možemo dobiti sinergiju “emotivne” podrške europskim vrijednostima, praktične vidljivosti “Plana za rast” i stvarne volje za reformama koje će Bosnu i Hercegovinu dalje usmjeriti ka njenom europskom cilju”, zaključio je svoje obraćanje članovima Vijeća EU predsjedavajući Komšić.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Željko Komšić
    Željko Komšić

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je danas, obraćajući se članovima Evropskog vijeća u Briselu, kako aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu. Komšić predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na samitu Evropska unija – Zapadni Balkan.

    Komšić je ocijenio da se i dalje nalazimo u veoma složenom geopolitičkom trenutku za Evropu, uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu, te da je situacija dalje usložnjena disproporcionalnim vojnim odgovorom Izraela na teroristički napad Hamasa na izraelske civile.

    - Reklama -

    “Nivo neselektivnog razaranja i ubijanja palestinskih civila u Gazi izazvao je velike turbulencije u Evropi i svijetu, te se odrazio i na odnose u Ujedinjenim nacijama i funkcioniranje njenih institucija”, kazao je on, dodajući da emocije koje su u stanju podići tenzije nije moguće lokalizovati na regione sukoba, jer “mediji i društvene mreže prenose emocije u druge krajeve svijeta s neizvjesnim ishodima”.

    - Reklama -

    Predsjedavajući Komšić podsjetio je da se u takvom geopolitičkom kontekstu danas u Briselu razgovara o daljem pravcu integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

    - Reklama -

    “To je dobro, jer aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu. Mislim da nikome razumnom u regionu eskalacija ne odgovara. Zbog toga krenimo razgovarati o oživotvorenju perspektive koja se nudi Zapadnom Balkanu približavanjem Evropskoj uniji”, naveo je on.

    Komšić je kazao kako je, iz perspektive Bosne i Hercegovine, “jasno da je naš kandidatski status, stečen prije godinu dana, kao i nedavna uslovna preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rezultat upravo napete geopolitičke situacije na granicama Europske unije i da dobijanje kandidatskog statusa nema baš nikakve veze sa ispunjavanjem standarda i realizacijom preuzetih obaveza.”

    Predsjedavajući Komšić je, i pored toga, zahvalio i Komisiji i Vijeću na pozitivnom odnosu prema Bosni i Hercegovini. Također, on je upozorio da, iako je podrška ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i dalje većinska, taj procenat blago opada.

    “Volio bih da mogu reći da je pomak u statusu EU integracija Bosne i Hercegovine zasluga institucija Bosne i Hercegovine. Na žalost, napor na usvajanju zakonodavstva i izgradnji profesionalnih kapaciteta državne uprave nije zadovoljavajući. Naše javno mnijenje je toga svjesno. Istraživanje iz 2023. pokazuje kako 73,3 posto građana i dalje podupire europske integracije Bosne i Hercegovine, što je za 4,1 posto manje nego 2022. dok istraživanje iz 2022. pokazuje da tek 42 posto vjeruje da će BiH postati dio EU do 2030., a 13 posto smatra da se to nikada neće desiti”, naveo je.

    Komšić je kazao kako i dalje vjeruje da je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz maja 2019. godine ključno za dalji napredak naše zemlje u pravcu usaglašavanja sa pravnom stečevinom EU.

    “Apelujem na sve institucije EU, kao i na zemlje članice da tzv. 14 prioriteta iz mišljenja EK iz 2019., a koji se tiču Bosne i Hercegovine, i dalje ostane neka vrsta zvanične politike europskih institucija prema BiH. Taj odnos i takva politika mora biti oslobođena od svake vrste licemjerja na svim stranama”, rekao je.

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine kazao je i da je “posljednji intenzivan dijalog Evropske komisije s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Vijeća ministara BiH, entitetskih i kantonalnih vlada, u skladu s uspostavljenim mehanizmom koordinacije unutar BiH, koji je i Komisija prihvatila kao metod rada, izazvao, blago rečeno podsmjeh u bh. javnosti”.

    “Bh. javnost je taj sastanak doživjela kao očigledan dokaz nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države, ali i kao dokaz nefunkcionalnosti samog mehanizma koordinacije i odnosa prema EU integracijama kako EU, tako i BiH. Ipak, taj metod rada je zvanično i obostrano prihvaćen, i zbog toga je na zakonodavnim i izvršnim organima svih nivoa vlasti u BiH obaveza aktivne uloge u provođenju reformskih procesa”, smatra Komšić.

    “Plan za rast” za Zapadni Balkan, prema njegovom mišljenju, može biti važna podrška reformskim procesima, ali i očuvanju proevropskog opredjeljenja u okolnostima izraženog propagandnog rata usmjerenog na rušenje “europskih vrijednosti”, ne samo na Zapadnom Balkanu već i u samoj Evropskoj uniji.

    Komšić je podsjetio da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prošle sedmice dostavilo Komisiji nacrt “Plana reformi” za Bosnu i Hercegovinu, te da taj dokument u kratkim crtama obuhvata: Zelenu i digitalnu agendu, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Očuvanje i razvoj ljudskih resursa i Vladavinu prava.

    Ocijenio je i da bi u narednih mjesec ili dva, vlade i zakonodavna tijela svih nivoa vlasti u BiH trebalo da pokažu konkretne pomake u tom pravcu.

    “U tom smislu ja očekujem da odgovorni dužnosnici ispune obaveze koje su preuzeli, uključujući i obaveze koje su lideri političkih stranaka preuzeli na sastanku s Vama predsjedniče Michel, prije tačno 18 mjeseci, na ovom istom mjestu. Konačno, konkretni propisi, standardi i procedure su građanima, na prvi pogled, daleko od njihove sfere interesovanja. Preporučio bih stoga, da Evropska unija obrati pažnju i na očuvanje ‘evropskih vrijednosti’ kao vrste emotivnog aspekta integracije koji se često zanemaruje, a ispostavi se vrlo važnim”, naveo je Komšić.

    Također, on smatra da podcenjivanje subjektivnog odnosa građana prema sistemu vrijednosti na kojem je zasnovana EU može dovesti do odustajanja samih tih građana od EU.

    “Na kraju krajeva, sistem vrijednosti za koji vjerujemo da još postoji u EU, nas u Bosni i Hercegovini čini opredjeljenim da budemo dio EU. Odustajanje od tih vrijednosti odvratiće bh društvo i od same EU, a EU će dobiti još jedan izvor nestabilnosti na svojim granicama”, smatra Komšić.

    Naveo je i da tu, prije svega, misli na podršku eliminaciji diskriminacije po osnovu vjerske, etničke, rasne, političke ili bilo koje druge pripadnosti, što jamči Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je sastavni dio našeg Ustava.

    “Stoga, u kontekstu vladavine prava, kao jednog od reformskih prioriteta iz nacrta „Plana reformi“ Bosne i Hercegovine, smatram da ključno mjesto zauzima implementacija šest presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić i Kovačević”, rekao je Komšić.

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine ocijenio je na kraju kako geopolitički momenat ne dozvoljava dalje odugovlačenje i zaobilaženje istine, da je stvarna implementacija ovih presuda neizbježna.

    “Samo ukoliko Evropska unija, jasno i nedvosmisleno, stane iza nužnosti ostvarenja “europskih vrijednosti” i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, tada možemo dobiti sinergiju “emotivne” podrške europskim vrijednostima, praktične vidljivosti “Plana za rast” i stvarne volje za reformama koje će Bosnu i Hercegovinu dalje usmjeriti ka njenom europskom cilju”, zaključio je svoje obraćanje članovima Vijeća EU predsjedavajući Komšić.

    IzvorBHRT
    Zenica
    overcast clouds
    11.5 ° C
    11.5 °
    11.5 °
    80 %
    0.7kmh
    100 %
    uto
    12 °
    sri
    12 °
    čet
    10 °
    pet
    17 °
    sub
    19 °