Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se učesnicima Summita Evropska unija – Zapadni Balkan u Bruxellesu, gdje je otvoreno govorio o stanju evropskih integracija BiH, unutrašnjim političkim blokadama i izazovima koji, kako je naveo, ozbiljno usporavaju evropski put zemlje.

Na početku obraćanja Komšić je zahvalio predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen na pozivu, ističući da s velikom zabrinutošću govori o izostanku konkretnih pomaka Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Posebno je kritikovao neuspjeh Vijeća ministara BiH da usvoji ključne zakone – Zakon o sudovima, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, što je, kako je naglasio, elementarni preduslov za napredak u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine.

Ipak, Komšić je izrazio zadovoljstvo pojedinim dijelovima nacrta zaključaka Evropskog vijeća, posebno onima koji potvrđuju „neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države“, te zahtjevima za punu jednakost građana i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući presude iz predmeta Sejdić–Finci. Naglasio je i važnost unapređenja integriteta izbornog procesa prije Općih izbora 2026. godine.

U svom govoru Komšić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina ratificirala sporazum o saradnji s Eurojustom, da je sporazum s Frontexom u privremenoj primjeni, te da su izmijenjeni zakoni o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli. Također je naveo da je Reformska agenda usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila provedba Plana rasta za BiH, ali da i dalje nedostaje imenovanje ključnih koordinatora, uključujući IPA koordinatora i koordinatora za Plan rasta.

„To je premalo i presporo“, poručio je Komšić, upozorivši da je reformska dinamika praktično zaustavljena, što će se negativno odraziti na Plan rasta, Zelenu i Digitalnu agendu. Posebno je upozorio na politizaciju strateških pitanja, poput diversifikacije snabdijevanja plinom, gdje se, kako je rekao, Južna plinska interkonekcija koristi kao sredstvo političkog pritiska i uslovljavanja izmjenama izbornog zakonodavstva koje produbljuju etničke podjele.

Govoreći o unutrašnjem uređenju države, Komšić je istakao da je ključni problem Bosne i Hercegovine nedostatak istinske demokracije. Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum je rat zaustavio, ali je stvorio sistem u kojem je etnička raspodjela moći dovela do trajne političke blokade. Kao primjer naveo je mogućnost da dva etnička ministra u Vijeću ministara blokiraju odluke, kao i složene etničke i entitetske mehanizme u Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH.

„Da primjenjujemo principe pune demokracije, već bismo bili među vodećim zemljama na putu ka EU“, poručio je Komšić, dodajući da sadašnji sistem onemogućava formiranje stabilne proevropske većine. U tom kontekstu osvrnuo se i na, kako je rekao, lažne optužbe da su Bošnjaci, koji u najvećoj mjeri podržavaju evropske integracije, „radikalno-islamistički“, ocijenivši to kao dio šireg anti-evropskog narativa.

Komšić je upozorio i na djelovanje radikalnih, desničarskih i anti-evropskih snaga koje, prema njegovim riječima, imaju za cilj blokadu institucija, sprečavanje održavanja izbora 2026. godine i stvaranje slike Bosne i Hercegovine kao propale države. Ipak, naglasio je da takvi pokušaji neće uspjeti, jer većina građana BiH, bez obzira na etničku pripadnost, podržava evropski put zemlje.

„Istraživanja pokazuju da je oko 70 posto građana Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Demokracija i san o evropskoj budućnosti moraju i hoće prevagnuti“, zaključio je Komšić, poručivši da demokratija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini mora značiti isto.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se učesnicima Summita Evropska unija – Zapadni Balkan u Bruxellesu, gdje je otvoreno govorio o stanju evropskih integracija BiH, unutrašnjim političkim blokadama i izazovima koji, kako je naveo, ozbiljno usporavaju evropski put zemlje.

Na početku obraćanja Komšić je zahvalio predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Costi i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen na pozivu, ističući da s velikom zabrinutošću govori o izostanku konkretnih pomaka Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Posebno je kritikovao neuspjeh Vijeća ministara BiH da usvoji ključne zakone – Zakon o sudovima, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, što je, kako je naglasio, elementarni preduslov za napredak u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019. godine.

Ipak, Komšić je izrazio zadovoljstvo pojedinim dijelovima nacrta zaključaka Evropskog vijeća, posebno onima koji potvrđuju „neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države“, te zahtjevima za punu jednakost građana i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući presude iz predmeta Sejdić–Finci. Naglasio je i važnost unapređenja integriteta izbornog procesa prije Općih izbora 2026. godine.

U svom govoru Komšić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina ratificirala sporazum o saradnji s Eurojustom, da je sporazum s Frontexom u privremenoj primjeni, te da su izmijenjeni zakoni o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli. Također je naveo da je Reformska agenda usvojena u posljednjem trenutku kako bi se omogućila provedba Plana rasta za BiH, ali da i dalje nedostaje imenovanje ključnih koordinatora, uključujući IPA koordinatora i koordinatora za Plan rasta.

„To je premalo i presporo“, poručio je Komšić, upozorivši da je reformska dinamika praktično zaustavljena, što će se negativno odraziti na Plan rasta, Zelenu i Digitalnu agendu. Posebno je upozorio na politizaciju strateških pitanja, poput diversifikacije snabdijevanja plinom, gdje se, kako je rekao, Južna plinska interkonekcija koristi kao sredstvo političkog pritiska i uslovljavanja izmjenama izbornog zakonodavstva koje produbljuju etničke podjele.

Govoreći o unutrašnjem uređenju države, Komšić je istakao da je ključni problem Bosne i Hercegovine nedostatak istinske demokracije. Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum je rat zaustavio, ali je stvorio sistem u kojem je etnička raspodjela moći dovela do trajne političke blokade. Kao primjer naveo je mogućnost da dva etnička ministra u Vijeću ministara blokiraju odluke, kao i složene etničke i entitetske mehanizme u Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH.

„Da primjenjujemo principe pune demokracije, već bismo bili među vodećim zemljama na putu ka EU“, poručio je Komšić, dodajući da sadašnji sistem onemogućava formiranje stabilne proevropske većine. U tom kontekstu osvrnuo se i na, kako je rekao, lažne optužbe da su Bošnjaci, koji u najvećoj mjeri podržavaju evropske integracije, „radikalno-islamistički“, ocijenivši to kao dio šireg anti-evropskog narativa.

Komšić je upozorio i na djelovanje radikalnih, desničarskih i anti-evropskih snaga koje, prema njegovim riječima, imaju za cilj blokadu institucija, sprečavanje održavanja izbora 2026. godine i stvaranje slike Bosne i Hercegovine kao propale države. Ipak, naglasio je da takvi pokušaji neće uspjeti, jer većina građana BiH, bez obzira na etničku pripadnost, podržava evropski put zemlje.

„Istraživanja pokazuju da je oko 70 posto građana Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Demokracija i san o evropskoj budućnosti moraju i hoće prevagnuti“, zaključio je Komšić, poručivši da demokratija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini mora značiti isto.