5 C
Zenica
More
    Koronavirus utiče i na mozak
    Koronavirus utiče i na mozak

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    5 ° C
    5 °
    5 °
    87 %
    0.8kmh
    75 %
    pon
    9 °
    uto
    11 °
    sri
    15 °
    čet
    16 °
    pet
    10 °
    Koronavirus utiče i na mozak

    Koronavirus utiče i na mozak

    Koronavirus utiče i na mozak

    U mnoštvu ozbiljnih simptoma infekcije Covid-19, zasad su najzagonetniji oni neurološki.

    Iznenadni gubitak mirisa i okusa bili su među prvim neobičnim simptomima o kojima su izvijestili oboljeli bolesnici s infekcijom koju uzrokuje novi koronavirus (SARS-CoV-2), ali također i moždani udar, razni napadaji i encefalitis.

    Prema medicinskim izvještajima, neki pacijenti kojima je dijagnosticiran Covid-19 također su osjećali dezorijentiranost, delirij, vrtoglavicu, a imali su i poteškoća s koncentracijom, piše Science Alert.

    Rezultati EEG-a

    Već mjesecima ljekari neumorno pokušavaju razumjeti ovu bolest i njene brojne manifestacije koje utiču na mozak na različite načine koji se još ne mogu u potpunosti objasniti. Kako bi objedinili što više prikupljenih podataka, dva su neurologa provela pregled istraživanja istraživši kako Covid-19 remeti normalne funkcije mozga, a što se može izmjeriti EEG-om.

    EEG (elektroencefalogram) bilježi električnu aktivnost u različitim dijelovima čovjekovog mozga, obično pomoću elektroda postavljenih na tjeme.

    U svom pregledu, neurolozi su objedinili podatke o gotovo 620 pacijenata pozitivnih na Covid iz 84 studije objavljene u recenziranim časopisima. Proučavanjem su zaključili kako rezultati EEG-a kod tih pacijenata mogu ukazivati na neki oblik encefalopatije povezane s Covidom, odnosno znakove oštećenja ili poremećaja u radu mozga.

    Otprilike dvije trećine pacijenata u tim istraživanjima bili su muškarci čija je prosječna dob 61 godina. Neki su već imali određene poremećaje poput demencije, koje može utjecati na očitanje EEG-a, što su istraživači uzeli u obzir prilikom procjene rezultata testova.

    Među 420 pacijenata, čije su snimke EEG-a na koncu uzete u obzir i iskorištene za ovu studiju, skoro dvije trećine ispitanih doživjelo je neki delirij, komu ili dezorijentiranost. Otprilike 30 posto pacijenata imalo je epizode slične napadima, zbog kojih su ih doktori i poslali na EEG, dok je nekoliko pacijenata imala problema s govorom. Preostali su doživjeli iznenadni srčani zastoj, koji je mogao prekinuti dotok krvi u mozak.

    EEG snimke tih pacijenata pokazale su čitav spektar abnormalnosti u moždanoj aktivnosti, uključujući neke ritmičke obrasce i epileptične skokove aktivnosti. Najčešća uočena abnormalnost bila je difuzno usporavanje, što je sveukupno usporavanje moždanih valova, a ukazuje na opću disfunkciju moždane aktivnosti.

    Čeoni režanj

    U slučaju Covida, ovo oštećenje može biti rezultat raširene upale, jer tijelo uspostavlja svoj imunološki odgovor, a eventualno smanjeni protok krvi u mozak, ako su srce i pluća slabi.

    Trećina svih tih otkrivenih abnormalnosti bila je lokalizirana u čeonom režnju, dijelu mozga koji je zadužen za misaone funkcije poput logičnog zaključivanja i donošenja odluka. Čeoni režanj također pomaže da reguliramo svoje osjećaje, kontroliramo svoje ponašanje, a uključen je u učenje i pažnju.

    • Ova otkrića govore nam da moramo isprobati EEG na širem krugu pacijenata, kao i druge načine snimanja mozga, poput MRI ili CT skeniranja, što će nam dati bolji uvid u frontalni režanj – rekao je neurolog Zulfi Haneef s Medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu, jedan od koautora ove studije.

    S vremenom bi EEG mogao pomoći u učvršćivanju dijagnoze Covid-19 ili nagovijestiti moguće komplikacije. To bi moglo pomoći ljekarima u praćenju dugoročnih komplikacija te bolesti i otkrivanju drugih dugotrajnih učinaka na moždane funkcije pacijenta.

    Dobiveni rezultati mogu se dodati sve većem broju dokaza da koronavirus može ozbiljno uticati na neurološko zdravlje ljudi.

    Tvrdoglavi virus

    • Potrebno je više istraživanja, ali ovi rezultati nam pokazuju na koja područja se moramo usredotočiti prije nego krenemo dalje – kazao je dr. Haneef.
    • Čini se da su poremećaji koje utiču na čeoni režanj česti u Covid-19 encefalopatiji i mogli bi biti potencijalni biomarker ako se kontinuirano budu javljali – napisali su autori u svom radu. 

    Već se pokazalo koliko Covid-19 može biti “tvrodglav” i dugotrajan po pacijente koji simptome, naročito umor, osjećaju još mjesecima nakon što im je bolest dijagnosticirana.

    • Mnogi misle da će oboljeti, ozdraviti pa se vratiti u normalu. No, ova otkrića govore nam da bi mogli imati dugoročnih problema. Isprva smo samo sumnjali u to, a sada pronalazimo sve više dokaza koji to potkrjepljuju – kazao je dr. Haneef, prenosi Net.hr.

    U mnoštvu ozbiljnih simptoma infekcije Covid-19, zasad su najzagonetniji oni neurološki.

    Iznenadni gubitak mirisa i okusa bili su među prvim neobičnim simptomima o kojima su izvijestili oboljeli bolesnici s infekcijom koju uzrokuje novi koronavirus (SARS-CoV-2), ali također i moždani udar, razni napadaji i encefalitis.

    Prema medicinskim izvještajima, neki pacijenti kojima je dijagnosticiran Covid-19 također su osjećali dezorijentiranost, delirij, vrtoglavicu, a imali su i poteškoća s koncentracijom, piše Science Alert.

    Rezultati EEG-a

    Već mjesecima ljekari neumorno pokušavaju razumjeti ovu bolest i njene brojne manifestacije koje utiču na mozak na različite načine koji se još ne mogu u potpunosti objasniti. Kako bi objedinili što više prikupljenih podataka, dva su neurologa provela pregled istraživanja istraživši kako Covid-19 remeti normalne funkcije mozga, a što se može izmjeriti EEG-om.

    EEG (elektroencefalogram) bilježi električnu aktivnost u različitim dijelovima čovjekovog mozga, obično pomoću elektroda postavljenih na tjeme.

    U svom pregledu, neurolozi su objedinili podatke o gotovo 620 pacijenata pozitivnih na Covid iz 84 studije objavljene u recenziranim časopisima. Proučavanjem su zaključili kako rezultati EEG-a kod tih pacijenata mogu ukazivati na neki oblik encefalopatije povezane s Covidom, odnosno znakove oštećenja ili poremećaja u radu mozga.

    Otprilike dvije trećine pacijenata u tim istraživanjima bili su muškarci čija je prosječna dob 61 godina. Neki su već imali određene poremećaje poput demencije, koje može utjecati na očitanje EEG-a, što su istraživači uzeli u obzir prilikom procjene rezultata testova.

    Među 420 pacijenata, čije su snimke EEG-a na koncu uzete u obzir i iskorištene za ovu studiju, skoro dvije trećine ispitanih doživjelo je neki delirij, komu ili dezorijentiranost. Otprilike 30 posto pacijenata imalo je epizode slične napadima, zbog kojih su ih doktori i poslali na EEG, dok je nekoliko pacijenata imala problema s govorom. Preostali su doživjeli iznenadni srčani zastoj, koji je mogao prekinuti dotok krvi u mozak.

    EEG snimke tih pacijenata pokazale su čitav spektar abnormalnosti u moždanoj aktivnosti, uključujući neke ritmičke obrasce i epileptične skokove aktivnosti. Najčešća uočena abnormalnost bila je difuzno usporavanje, što je sveukupno usporavanje moždanih valova, a ukazuje na opću disfunkciju moždane aktivnosti.

    Čeoni režanj

    U slučaju Covida, ovo oštećenje može biti rezultat raširene upale, jer tijelo uspostavlja svoj imunološki odgovor, a eventualno smanjeni protok krvi u mozak, ako su srce i pluća slabi.

    Trećina svih tih otkrivenih abnormalnosti bila je lokalizirana u čeonom režnju, dijelu mozga koji je zadužen za misaone funkcije poput logičnog zaključivanja i donošenja odluka. Čeoni režanj također pomaže da reguliramo svoje osjećaje, kontroliramo svoje ponašanje, a uključen je u učenje i pažnju.

    • Ova otkrića govore nam da moramo isprobati EEG na širem krugu pacijenata, kao i druge načine snimanja mozga, poput MRI ili CT skeniranja, što će nam dati bolji uvid u frontalni režanj – rekao je neurolog Zulfi Haneef s Medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu, jedan od koautora ove studije.

    S vremenom bi EEG mogao pomoći u učvršćivanju dijagnoze Covid-19 ili nagovijestiti moguće komplikacije. To bi moglo pomoći ljekarima u praćenju dugoročnih komplikacija te bolesti i otkrivanju drugih dugotrajnih učinaka na moždane funkcije pacijenta.

    Dobiveni rezultati mogu se dodati sve većem broju dokaza da koronavirus može ozbiljno uticati na neurološko zdravlje ljudi.

    Tvrdoglavi virus

    • Potrebno je više istraživanja, ali ovi rezultati nam pokazuju na koja područja se moramo usredotočiti prije nego krenemo dalje – kazao je dr. Haneef.
    • Čini se da su poremećaji koje utiču na čeoni režanj česti u Covid-19 encefalopatiji i mogli bi biti potencijalni biomarker ako se kontinuirano budu javljali – napisali su autori u svom radu. 

    Već se pokazalo koliko Covid-19 može biti “tvrodglav” i dugotrajan po pacijente koji simptome, naročito umor, osjećaju još mjesecima nakon što im je bolest dijagnosticirana.

    • Mnogi misle da će oboljeti, ozdraviti pa se vratiti u normalu. No, ova otkrića govore nam da bi mogli imati dugoročnih problema. Isprva smo samo sumnjali u to, a sada pronalazimo sve više dokaza koji to potkrjepljuju – kazao je dr. Haneef, prenosi Net.hr.
    Koronavirus utiče i na mozak
    Koronavirus utiče i na mozak

    Posljednje objavljeno