Dolaskom jeseni mnogi ljudi primjećuju da su umorniji, pospaniji i manje energični nego tokom ljetnih mjeseci. Kraći dani i smanjena količina dnevne svjetlosti mogu utjecati na unutrašnji sat organizma, odnosno cirkadijalni ritam koji reguliše ciklus spavanja i budnosti.
Kako dani postaju kraći, tijelo dobija manje prirodnog svjetla, što može utjecati na ritam sna i nivo energije tokom dana. Promjene u izloženosti svjetlosti povezane su i s hormonima i neurotransmiterima koji učestvuju u regulaciji sna i raspoloženja.
Dnevna svjetlost povezana je s regulacijom serotonina, neurotransmitera važnog za raspoloženje, dok raniji dolazak mraka može potaknuti pojačano lučenje melatonina, hormona koji priprema organizam za san. Zbog toga se kod pojedinih osoba tokom jeseni mogu javiti izraženija pospanost, tromost i pad raspoloženja.
Kod dijela populacije sezonske promjene mogu biti izraženije i povezane sa sezonskim afektivnim poremećajem, koji se najčešće javlja u periodima godine s manje dnevne svjetlosti.
Stručnjaci preporučuju da se tokom jeseni iskoristi što više dnevnog svjetla. Boravak na otvorenom u jutarnjim ili ranim popodnevnim satima u trajanju od 20 do 30 minuta može biti koristan, čak i kada je vrijeme oblačno. Kod osoba koje imaju izraženije sezonske tegobe može se razmatrati i svjetlosna terapija, odnosno korištenje posebnih lampi.
Na nivo energije može utjecati i način prehrane. Preporučuje se uravnotežena ishrana s dovoljno voća i povrća, nemasnih proteina i zdravih masnoća, dok doručak bogat proteinima može pomoći u održavanju energije tokom dana. Vitamin D i omega-3 masne kiseline također se spominju u kontekstu zdravlja tokom perioda s manje sunčeve svjetlosti, ali se prije uzimanja dodataka prehrani preporučuje konsultacija s ljekarom.
Važnu ulogu ima i fizička aktivnost. Brže hodanje, vožnja bicikla, joga ili drugi oblici umjerene aktivnosti mogu pomoći u održavanju energije i raspoloženja. Također se savjetuje dosljedan raspored spavanja, uz smanjenje izlaganja plavom svjetlu i ekranima pred odlazak u krevet.
Ipak, dugotrajan ili izrazito izražen umor ne treba automatski pripisivati dolasku jeseni. Uzrok mogu biti i druga zdravstvena stanja, uključujući određene nedostatke vitamina ili poremećaje rada štitne žlijezde. Ako umor traje duže vrijeme ili značajno utiče na svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se razgovor s ljekarom i eventualna zdravstvena provjera.
