-0.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Lažne AI fotografije „čudnih padavina“ kruže mrežama: Kamčatka ponovo primjer kako nastaje dezinformacija

    Lažne AI fotografije „čudnih padavina“ kruže mrežama: Kamčatka ponovo primjer kako nastaje dezinformacija

    Dok su stvarne snježne padavine na Kamčatki posljednjih dana zaista ekstremne i dobro dokumentovane, društvene mreže preplavile su fotografije koje s tim događajima nemaju nikakve veze. Riječ je o AI-generiranim slikama koje prikazuju navodne „neobične“ padavine.

    Te fotografije se masovno dijele uz tvrdnje da prikazuju aktuelno stanje na Kamčatki, iako nijedna relevantna agencija, meteorološka služba ili kredibilni medij nije objavio takve prizore.

    Šta je stvarno, a šta nije

    Kamčatku je pogodio snažan snježni ciklon s količinama snijega koje se mjere u metrima, što je dovelo do vanrednih mjera, blokiranog saobraćaja i ozbiljnih problema za stanovništvo. To su potvrđene informacije, potkrijepljene snimcima i izvještajima s terena.

    S druge strane, fotografije koje djeluju „previše savršeno“, karikaturalno ili filmski stilizovano – nisu autentične. Analiza metapodataka, ali i vizuelnih elemenata (nelogične sjene, neprirodni oblici snijega, ponavljajući uzorci) jasno ukazuje da je riječ o sadržaju nastalom korištenjem alata za generiranje slika zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.

    Zašto je ovo problem

    Iako se dio publike na ovakve fotografije gleda kao na bezazlenu zabavu, njihov efekat je daleko od bezopasnog.
    – Zamagljuje se granica između stvarnih vijesti i fikcije
    – Potcjenjuje se ozbiljnost situacije na terenu
    – Smanjuje se povjerenje u autentične izvještaje i fotografije

    U kriznim situacijama, kakva je i ova na Kamčatki, dezinformacije mogu imati vrlo konkretne posljedice – od pogrešne percepcije javnosti do umanjivanja hitnosti stvarne pomoći.

    Prepoznatljiv obrazac AI dezinformacija

    Kamčatka nije izuzetak. Sličan obrazac viđen je ranije tokom poplava, zemljotresa i požara širom svijeta:
    prvo se pojave stvarne vijesti, zatim viralni, vizuelno atraktivni, ali lažni AI sadržaji, koji brzo nadmaše doseg provjerenih informacija.

    U većini slučajeva, fotografije se dijele bez izvora, s opštim opisima poput „nevjerovatni prizori“, „priroda poludjela“ ili „ovo morate vidjeti“, što je dodatni signal za oprez.

    Odgovornost medija i korisnika

    Ovaj slučaj još jednom potvrđuje potrebu za osnovnom provjerom izvora, ali i za jasnom uredničkom politikom kada je riječ o sadržajima generiranim vještačkom inteligencijom.

    U vremenu kada je moguće „napraviti fotografiju“ brže nego što se može provjeriti informacija, kritičko čitanje i profesionalna selekcija sadržaja postaju važniji nego ikada.

    Kamčatku je pogodio ekstreman snijeg, ali „čudne padavine“ koje kruže internetom, barem zasad, postoje samo u algoritmima.

    Dok su stvarne snježne padavine na Kamčatki posljednjih dana zaista ekstremne i dobro dokumentovane, društvene mreže preplavile su fotografije koje s tim događajima nemaju nikakve veze. Riječ je o AI-generiranim slikama koje prikazuju navodne „neobične“ padavine.

    Te fotografije se masovno dijele uz tvrdnje da prikazuju aktuelno stanje na Kamčatki, iako nijedna relevantna agencija, meteorološka služba ili kredibilni medij nije objavio takve prizore.

    Šta je stvarno, a šta nije

    Kamčatku je pogodio snažan snježni ciklon s količinama snijega koje se mjere u metrima, što je dovelo do vanrednih mjera, blokiranog saobraćaja i ozbiljnih problema za stanovništvo. To su potvrđene informacije, potkrijepljene snimcima i izvještajima s terena.

    S druge strane, fotografije koje djeluju „previše savršeno“, karikaturalno ili filmski stilizovano – nisu autentične. Analiza metapodataka, ali i vizuelnih elemenata (nelogične sjene, neprirodni oblici snijega, ponavljajući uzorci) jasno ukazuje da je riječ o sadržaju nastalom korištenjem alata za generiranje slika zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.

    Zašto je ovo problem

    Iako se dio publike na ovakve fotografije gleda kao na bezazlenu zabavu, njihov efekat je daleko od bezopasnog.
    – Zamagljuje se granica između stvarnih vijesti i fikcije
    – Potcjenjuje se ozbiljnost situacije na terenu
    – Smanjuje se povjerenje u autentične izvještaje i fotografije

    U kriznim situacijama, kakva je i ova na Kamčatki, dezinformacije mogu imati vrlo konkretne posljedice – od pogrešne percepcije javnosti do umanjivanja hitnosti stvarne pomoći.

    Prepoznatljiv obrazac AI dezinformacija

    Kamčatka nije izuzetak. Sličan obrazac viđen je ranije tokom poplava, zemljotresa i požara širom svijeta:
    prvo se pojave stvarne vijesti, zatim viralni, vizuelno atraktivni, ali lažni AI sadržaji, koji brzo nadmaše doseg provjerenih informacija.

    U većini slučajeva, fotografije se dijele bez izvora, s opštim opisima poput „nevjerovatni prizori“, „priroda poludjela“ ili „ovo morate vidjeti“, što je dodatni signal za oprez.

    Odgovornost medija i korisnika

    Ovaj slučaj još jednom potvrđuje potrebu za osnovnom provjerom izvora, ali i za jasnom uredničkom politikom kada je riječ o sadržajima generiranim vještačkom inteligencijom.

    U vremenu kada je moguće „napraviti fotografiju“ brže nego što se može provjeriti informacija, kritičko čitanje i profesionalna selekcija sadržaja postaju važniji nego ikada.

    Kamčatku je pogodio ekstreman snijeg, ali „čudne padavine“ koje kruže internetom, barem zasad, postoje samo u algoritmima.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Zenica
    broken clouds
    -0.3 ° C
    -0.3 °
    -0.3 °
    76 %
    1.7kmh
    58 %
    pon
    -1 °
    uto
    2 °
    sri
    3 °
    čet
    7 °
    pet
    9 °