Nije danas suštinsko pitanje “ko će vršiti vlast, nego hoćemo li imati državu za sve nas ili ne.

 – Ako su tačne informacije da Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt namjerava da nastavi igre bez granica, na način da još čvršće ankeriše etničke stubove, onda se opravdano može postaviti pitanje – MOŽE LI BiH PREŽIVJETI Christiana Schmidta?

Stoji ovo u reakciji predsjednik Foruma parlamentaraca 1990 Mire Lazovića.

– Zbog naših, konstantnih unutrašnjih političkih sukoba, a koje često podupiru naše komšije iz Beograda i Zagreba, dovedeni smo u stanje kada se svi skupa trebamo upitati – Šta je cilj OHR-a i međunarodne zajednice? Da li žele iskreno pomoći ovoj napaćenoj državi i njenim građanima ili ne? – pita se Lazović.

Dodaje da najava da će Christian Schmidt uvesti dvostruke etničke osigurače kojima bi se spriječila blokada formiranja federalne vlasti nije ništa drugo do potiranje građanske svijesti i obesmišljavanje demokratskih izbora.

– Ako to uradi, onda Visoki predstavnik igra opasnu igru. Igru koja BiH udaljava od Brisela. Igru koja ruši kandidatski status BiH i njen put ka Evropskoj Uniji. Igru koja ruši naše snove o demokratskoj Evropi i njenim vrijednostima, navodi Lazović i dodaje:

– Oni koji prizivaju Visokog predstavnika da deblokira formiranje federalne vlade, a on to jedini u u ovoj ustavnoj blokadi može učiniti, onda od njega trebaju tražiti da povuče poteze kojima će se evropski principi i standardi ugraditi u naše zakonodavstvo i time afirmirati ljudska prava i slobode, a ne da povlači poteze kojima se učvršćuju ograde već postojećih etničkih kaveza. A u tim kavezima nema individualnih sloboda ni građanskih politika. Odgovornost je na političkim partijama i njihovim liderima. Toga bi morale biti svijesne i one partije koje, sa pravom, pretenduju na vlast jer imaju koalicionu većinu ali i one partije kojima postojeća ustavna rješenja omogućuju da drže podignutu ručnu kočnicu.

Lazović navodi da “gola borba za vlast ne bi smjela zamagliti odgovornost za budućnost društva i države”.

– Nije danas suštinsko pitanje “ko će vršiti vlast, nego hoćemo li imati državu za sve nas ili ne, zaključio je Lazović.

Nije danas suštinsko pitanje “ko će vršiti vlast, nego hoćemo li imati državu za sve nas ili ne.

 – Ako su tačne informacije da Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt namjerava da nastavi igre bez granica, na način da još čvršće ankeriše etničke stubove, onda se opravdano može postaviti pitanje – MOŽE LI BiH PREŽIVJETI Christiana Schmidta?

Stoji ovo u reakciji predsjednik Foruma parlamentaraca 1990 Mire Lazovića.

– Zbog naših, konstantnih unutrašnjih političkih sukoba, a koje često podupiru naše komšije iz Beograda i Zagreba, dovedeni smo u stanje kada se svi skupa trebamo upitati – Šta je cilj OHR-a i međunarodne zajednice? Da li žele iskreno pomoći ovoj napaćenoj državi i njenim građanima ili ne? – pita se Lazović.

Dodaje da najava da će Christian Schmidt uvesti dvostruke etničke osigurače kojima bi se spriječila blokada formiranja federalne vlasti nije ništa drugo do potiranje građanske svijesti i obesmišljavanje demokratskih izbora.

– Ako to uradi, onda Visoki predstavnik igra opasnu igru. Igru koja BiH udaljava od Brisela. Igru koja ruši kandidatski status BiH i njen put ka Evropskoj Uniji. Igru koja ruši naše snove o demokratskoj Evropi i njenim vrijednostima, navodi Lazović i dodaje:

– Oni koji prizivaju Visokog predstavnika da deblokira formiranje federalne vlade, a on to jedini u u ovoj ustavnoj blokadi može učiniti, onda od njega trebaju tražiti da povuče poteze kojima će se evropski principi i standardi ugraditi u naše zakonodavstvo i time afirmirati ljudska prava i slobode, a ne da povlači poteze kojima se učvršćuju ograde već postojećih etničkih kaveza. A u tim kavezima nema individualnih sloboda ni građanskih politika. Odgovornost je na političkim partijama i njihovim liderima. Toga bi morale biti svijesne i one partije koje, sa pravom, pretenduju na vlast jer imaju koalicionu većinu ali i one partije kojima postojeća ustavna rješenja omogućuju da drže podignutu ručnu kočnicu.

Lazović navodi da “gola borba za vlast ne bi smjela zamagliti odgovornost za budućnost društva i države”.

– Nije danas suštinsko pitanje “ko će vršiti vlast, nego hoćemo li imati državu za sve nas ili ne, zaključio je Lazović.