Leptir spada u red bića sa najkraćim životnim vijekom, a zbog svoje ljepote i važnosti u održanju ekosistema sve češće su zaštićeni u posebnim odjelima zooloških vrtova u svijetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Na svijetu je registrirano blizu 150.000 vrsta leptirova, a većina tih vrsta živi svega nekoliko dana od izlaska iz larve. Neke rijetke vrste pak mogu živjeti i do godine.
Klimatske promjene i drugi antropogeni faktori ugrozili su opstanak mnogih vrsta leptirova.
Primjer dobre brige za elegantne krilaše je zoološki vrt u Melbourneu u kojem je zaštićeno nekoliko stotina vrsta leptirova koji žive širom Australije i Okeanije.
Većina leptirova jede pomoću nogu i malih pipaka, ali neke vrste za života uopće ne jedu ništa.
Nakon pčela, leptiri su najveći oprašivači u prirodi i mnoštvo leptirova u prirodi najbolji je pokazatelj zdravog i uravnoteženog ekosistema.
Ljepota leptirova predmet je divljenja ljudi i umjetnika od drevnih vremena, što potvrđuju i egipatske freske naslikane prije skoro 4.000 godina.
Leptir spada u red bića sa najkraćim životnim vijekom, a zbog svoje ljepote i važnosti u održanju ekosistema sve češće su zaštićeni u posebnim odjelima zooloških vrtova u svijetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Na svijetu je registrirano blizu 150.000 vrsta leptirova, a većina tih vrsta živi svega nekoliko dana od izlaska iz larve. Neke rijetke vrste pak mogu živjeti i do godine.
Klimatske promjene i drugi antropogeni faktori ugrozili su opstanak mnogih vrsta leptirova.
Primjer dobre brige za elegantne krilaše je zoološki vrt u Melbourneu u kojem je zaštićeno nekoliko stotina vrsta leptirova koji žive širom Australije i Okeanije.
Većina leptirova jede pomoću nogu i malih pipaka, ali neke vrste za života uopće ne jedu ništa.
Nakon pčela, leptiri su najveći oprašivači u prirodi i mnoštvo leptirova u prirodi najbolji je pokazatelj zdravog i uravnoteženog ekosistema.
Ljepota leptirova predmet je divljenja ljudi i umjetnika od drevnih vremena, što potvrđuju i egipatske freske naslikane prije skoro 4.000 godina.
