15 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Loša ishrana ubija petinu svjetske populacije

    Loša ishrana ubija petinu svjetske populacije

    Loše navike u ishrani vezuju se za svaki peti smrtni slučaj u svijetu, rezultati su najnovijeg istražiavanja. Ovi nalazi, koji su dio izvještaja o Globalnom teretu bolesti, predstavljaju najdublju analizu globalne stope mortaliteta ikada urađenu.

    Istraživači sa Univerziteta Vašington rekli su da su dva ekstrema neodgovarajuće ishrane odgovorni za petinu smrtnih slučajeva u svijetu, a to su neadavekvatna ishrana u siromašnim zajednicama i nezdrava hrana među bogatima.

    Najčešći faktor globalne ishrane je da milioni ljudi jedu hranu koja sadrži previše soli i zasićenih masnoća, a premalo voća, povrća, sjemenki, omega 3 masnih kiselina, cijelog zrna i orašastih plodova, piše “Dejli mejl”.

    Zapadna ishrana se definiše kao puna masne i slatke hrane, kao što su burgeri, zatim pržena hrana i soda.

    Ljudi često jedu hranu koja je bogata zasićenim masnoćama, crvenim mesom i “praznim” ugljenim hidratima, a siromašna je svježim voćem i povrćem, žitaricama sa cijelim zrnom, morskom hranom i živinom.

    Povezani zdravstveni efekti su hipertenzija, srčana oboljenja, dijabetes, rak debelog crijeva i demencija.

    “Vodeći faktor rizika mortaliteta su loše navike u ishrani, odnosno nedovoljno konzumiranje zdravih namirnica”, zaključuju naučnici.

    U istraživanju, koje je uključilo i 2.500 eksperata, navodi se da svaka sedma osoba živi sa mentalnim poremećajem i koristi nezdrave supstance.

    Broj ljudi pogođen Alchajmerom ili Parkinsonovom bolesti u svijetu iznosio je 2,6 miliona 2016. godine, što je povećanje od 40 odsto u odnosu na samo jednu deceniju ranije.

    Oko 320.000 ljudi umrlo je od posljedica konzumiranja alkohola i droge, uključujući 86.000 zbog opioida. Korištenje opioida, većinom farmaceutskih, u SAD je dostiglo razmjere epidemije.

    Smrtni slučajevi koji se vezuju za ratove i terorizam, posebno u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, premašili su 150.000 2016. godine, što je skok od 140 odsto u odnosu na deceniju ranije.

    “Suočavamo se sa trijadom problema koji blokiraju države i zajednice – gojaznost, ratovi i mentalne bolesti, uključujući upotrebu opijata i supstanci”, rekao je Kristofer Marej, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Univerzitetu Vašington u Sijetlu, koji je centralizovao i analizirao milione podataka.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Loše navike u ishrani vezuju se za svaki peti smrtni slučaj u svijetu, rezultati su najnovijeg istražiavanja. Ovi nalazi, koji su dio izvještaja o Globalnom teretu bolesti, predstavljaju najdublju analizu globalne stope mortaliteta ikada urađenu.

    Istraživači sa Univerziteta Vašington rekli su da su dva ekstrema neodgovarajuće ishrane odgovorni za petinu smrtnih slučajeva u svijetu, a to su neadavekvatna ishrana u siromašnim zajednicama i nezdrava hrana među bogatima.

    - Reklama -

    Najčešći faktor globalne ishrane je da milioni ljudi jedu hranu koja sadrži previše soli i zasićenih masnoća, a premalo voća, povrća, sjemenki, omega 3 masnih kiselina, cijelog zrna i orašastih plodova, piše “Dejli mejl”.

    - Reklama -

    Zapadna ishrana se definiše kao puna masne i slatke hrane, kao što su burgeri, zatim pržena hrana i soda.

    - Reklama -

    Ljudi često jedu hranu koja je bogata zasićenim masnoćama, crvenim mesom i “praznim” ugljenim hidratima, a siromašna je svježim voćem i povrćem, žitaricama sa cijelim zrnom, morskom hranom i živinom.

    Povezani zdravstveni efekti su hipertenzija, srčana oboljenja, dijabetes, rak debelog crijeva i demencija.

    “Vodeći faktor rizika mortaliteta su loše navike u ishrani, odnosno nedovoljno konzumiranje zdravih namirnica”, zaključuju naučnici.

    U istraživanju, koje je uključilo i 2.500 eksperata, navodi se da svaka sedma osoba živi sa mentalnim poremećajem i koristi nezdrave supstance.

    Broj ljudi pogođen Alchajmerom ili Parkinsonovom bolesti u svijetu iznosio je 2,6 miliona 2016. godine, što je povećanje od 40 odsto u odnosu na samo jednu deceniju ranije.

    Oko 320.000 ljudi umrlo je od posljedica konzumiranja alkohola i droge, uključujući 86.000 zbog opioida. Korištenje opioida, većinom farmaceutskih, u SAD je dostiglo razmjere epidemije.

    Smrtni slučajevi koji se vezuju za ratove i terorizam, posebno u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, premašili su 150.000 2016. godine, što je skok od 140 odsto u odnosu na deceniju ranije.

    “Suočavamo se sa trijadom problema koji blokiraju države i zajednice – gojaznost, ratovi i mentalne bolesti, uključujući upotrebu opijata i supstanci”, rekao je Kristofer Marej, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Univerzitetu Vašington u Sijetlu, koji je centralizovao i analizirao milione podataka.

    IzvorBHRT
    Zenica
    broken clouds
    15 ° C
    15 °
    15 °
    55 %
    5.9kmh
    53 %
    čet
    15 °
    pet
    21 °
    sub
    23 °
    ned
    23 °
    pon
    23 °