Martovski krug ankete Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) ukazuje na blago povećanje očekivane inflacije za 2026. godinu, pri čemu projekcija iznosi 3,40 posto, što je za 0,20 procentnih poena više u odnosu na decembarski krug.
Istovremeno, za 2027. godinu očekuje se postepena stabilizacija inflacije, uz projekciju od 2,70 posto.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Pad inflacijskih očekivanja u tom periodu ukazuje na pretpostavku da će se eksterni pritisci postepeno ublažiti, te da će doći do stabilizacije ekonomskog okruženja i smirivanja inflacijskih kretanja.
Inflacijska kretanja u savremenim ekonomijama, kako se ističe u projekciji CBBiH, rezultat su složenog međudjelovanja globalnih i domaćih faktora, pri čemu su posljednjih godina posebno izraženi uticaji poremećaja u lancima snabdijevanja, rasta cijena energenata i geopolitičkih tenzija, uključujući i eskalaciju oružanih sukoba između SAD-a i Irana. Ovi faktori su doveli do značajnog rasta cijena na globalnom nivou, što se odrazilo i na manje otvorene ekonomije.
U BiH inflacijski pritisci su u velikoj mjeri bili uvezeni, imajući u vidu visoku zavisnost od kretanja cijena na međunarodnim tržištima, posebno u segmentima hrane i energije. Istovremeno, domaći faktori, poput potrošnje i strukture tržišta, dodatno su oblikovali dinamiku rasta cijena. U takvom okruženju, praćenje inflacijskih očekivanja i kretanja cijena dobija poseban značaj, jer omogućava pravovremeno razumijevanje trendova i potencijalnih rizika. Stabilizacija inflacije u narednom periodu uveliko će zavisiti od smirivanja globalnih neizvjesnosti, kretanja cijena ključnih sirovina, kao i ukupnih ekonomskih politika na međunarodnom i domaćem nivou, navodi CBBiH.
Martovski krug ankete Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) ukazuje na blago povećanje očekivane inflacije za 2026. godinu, pri čemu projekcija iznosi 3,40 posto, što je za 0,20 procentnih poena više u odnosu na decembarski krug.
Istovremeno, za 2027. godinu očekuje se postepena stabilizacija inflacije, uz projekciju od 2,70 posto.
Preporučeno
Pročitajte i ovo
Pad inflacijskih očekivanja u tom periodu ukazuje na pretpostavku da će se eksterni pritisci postepeno ublažiti, te da će doći do stabilizacije ekonomskog okruženja i smirivanja inflacijskih kretanja.
Inflacijska kretanja u savremenim ekonomijama, kako se ističe u projekciji CBBiH, rezultat su složenog međudjelovanja globalnih i domaćih faktora, pri čemu su posljednjih godina posebno izraženi uticaji poremećaja u lancima snabdijevanja, rasta cijena energenata i geopolitičkih tenzija, uključujući i eskalaciju oružanih sukoba između SAD-a i Irana. Ovi faktori su doveli do značajnog rasta cijena na globalnom nivou, što se odrazilo i na manje otvorene ekonomije.
U BiH inflacijski pritisci su u velikoj mjeri bili uvezeni, imajući u vidu visoku zavisnost od kretanja cijena na međunarodnim tržištima, posebno u segmentima hrane i energije. Istovremeno, domaći faktori, poput potrošnje i strukture tržišta, dodatno su oblikovali dinamiku rasta cijena. U takvom okruženju, praćenje inflacijskih očekivanja i kretanja cijena dobija poseban značaj, jer omogućava pravovremeno razumijevanje trendova i potencijalnih rizika. Stabilizacija inflacije u narednom periodu uveliko će zavisiti od smirivanja globalnih neizvjesnosti, kretanja cijena ključnih sirovina, kao i ukupnih ekonomskih politika na međunarodnom i domaćem nivou, navodi CBBiH.
