5.5 C
Zenica
More
    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih
    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    5.5 ° C
    6 °
    5 °
    81 %
    0.5kmh
    75 %
    pon
    9 °
    uto
    11 °
    sri
    16 °
    čet
    17 °
    pet
    8 °
    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih

    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih

    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih

    Sve više je ozbiljnih ekonomskih prognozera koji vjeruju kako bi svjetska ekonomija mogla u 2021. i 2020. ipak doživjeti snažan oporavak.

    Tako su, primjerice, ekonomisti konzultantske kuće Fulcrum optimistični oko brzine oporavka, ali su napravili i procjene o smanjenju ukupnih potencijala rasta u godinama koje dolaze zbog straha i neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom u godinama koje dolaze.

    Tako Fulcrumovci vjeruju da će globalni output u 2022. biti viši za četiri posto nego u 2019., ali procjenjuju da će uplašenost od pandemije smanjiti potencijal rasta za velikih tri postotna poena. Pri tome će pojedine ekonomije poput kineske imati izvrsne performanse jer će doseći 15 posto višu razinu u 2022. nego u 2019. godini.

    Za razliku, sve ekonomije zapadnih razvijenih zemalja oporavljat će se osjetno sporije.

    Osjećaj sigurnosti uvelike će ovisiti o tome koliko nas iskustva prikupljena tijekom pandemije odnosno uspješne tehnike borbe protiv zaraze mogu uvjeriti u sigurnost. Što viša razina o znanja o pandemiji, to manji osjećaj nesigurnosti.

    Do danas je prikupljena gomila dokaza koji ukazuju kako su lockdown politike bile ekonomski katastrofalne i epidemiološki neučinkovite. Vrlo uvjerljive argumente o tome možete pročitati na stranici Lockdownscepticsa.

    Inače, donedavno su se u javnim politikama brojnih zemalja smatralo kako su masovna testiranja i nošenje maski logični te učinkoviti alati za kontrolu širenja zaraze. Međutim, empirija ukazuje da to ipak nije tako. Više zemalja ili velikih gradova uveli su obavezu nošenja maski i na otvorenom, ali su nakon toga doživjeli eksploziju slučajeva. Jedan od dobrih primjera jest Madrid. U Madridu su uveli obavezno nošenje maski na kraju jula. Odredili su da se maske moraju nositi na svim javnim mjestima, uključujući i kafiće s terasama na gradskim pločnicima, pa čak i kad se može osigurati adekvatno socijalno distanciranje. Prekršitelji obveze nošenja maski počeli su se kažnjavati sa kaznom od 100 eura. Međutim, nakon toga su u Madridu doživjeli eksploziju slučajeva.

    Ako su maske doista učinkovite, kako to da su odvele Madrid prema novom lockdownu?

    Ovome dodajmo da je Bloomberg objavio članak u kojem objašnjava kako testiranje ima smisla ako je na osnovu tih testiranja moguće epidemiološki kontrolirati sve zaražene i njihove kontakte.

    Međutim, ako se testiranja izrazito forsiraju, kao u zadnje vrijeme u Britaniji, koja je u prošloj sedmici dosegla 1,3 miliona testiranih odnosno 20 puta više nego u martu, onda po zakonu velikih brojeva dolazi do zastoja u laboratorijima, a nije niti moguće provesti praćenje zaraženih i kontakata.

    U Britaniji agresivnim testiranje utvrđuju veliki broj slučajeva, ali smrtnost ostaje mala. Inače, jedan od ključnih podataka koji se može dobiti zahvaljujući testiranjima jest procjena realne smrtnosti tj. infection fatality rate-a (odnos broja umrlih prema broju zaraženih).

    U Francuskoj su došli također do 1,2 miliona testiranih u jednoj sedmici, a što ih je, kao i Britaniju, dovelo do blokade sistema, i to u situaciji kad se oko 99 posto testova pokazuje negativnima.

    Sve su češće rasprave o tome kako bi najbolja strategija u Covid-19 bila svjesno okuživanje nerizičnog dijela populacije, sve da bi se stvorio što veći broj imunih te tako zaštitilo rizične skupine; starije i osobe s komorbiditetima koji dižu rizike teških ishoda u slučaju infekcije SARS-CoV-2 virusom.

    Jednu od takvih pro et contra polemika možete pročitati na Twitteru matematičara Wesa Pegdena koji polemizira s drugim matematičarem Joelom Millerom.

    Sve više je ozbiljnih ekonomskih prognozera koji vjeruju kako bi svjetska ekonomija mogla u 2021. i 2020. ipak doživjeti snažan oporavak.

    Tako su, primjerice, ekonomisti konzultantske kuće Fulcrum optimistični oko brzine oporavka, ali su napravili i procjene o smanjenju ukupnih potencijala rasta u godinama koje dolaze zbog straha i neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom u godinama koje dolaze.

    Tako Fulcrumovci vjeruju da će globalni output u 2022. biti viši za četiri posto nego u 2019., ali procjenjuju da će uplašenost od pandemije smanjiti potencijal rasta za velikih tri postotna poena. Pri tome će pojedine ekonomije poput kineske imati izvrsne performanse jer će doseći 15 posto višu razinu u 2022. nego u 2019. godini.

    Za razliku, sve ekonomije zapadnih razvijenih zemalja oporavljat će se osjetno sporije.

    Osjećaj sigurnosti uvelike će ovisiti o tome koliko nas iskustva prikupljena tijekom pandemije odnosno uspješne tehnike borbe protiv zaraze mogu uvjeriti u sigurnost. Što viša razina o znanja o pandemiji, to manji osjećaj nesigurnosti.

    Do danas je prikupljena gomila dokaza koji ukazuju kako su lockdown politike bile ekonomski katastrofalne i epidemiološki neučinkovite. Vrlo uvjerljive argumente o tome možete pročitati na stranici Lockdownscepticsa.

    Inače, donedavno su se u javnim politikama brojnih zemalja smatralo kako su masovna testiranja i nošenje maski logični te učinkoviti alati za kontrolu širenja zaraze. Međutim, empirija ukazuje da to ipak nije tako. Više zemalja ili velikih gradova uveli su obavezu nošenja maski i na otvorenom, ali su nakon toga doživjeli eksploziju slučajeva. Jedan od dobrih primjera jest Madrid. U Madridu su uveli obavezno nošenje maski na kraju jula. Odredili su da se maske moraju nositi na svim javnim mjestima, uključujući i kafiće s terasama na gradskim pločnicima, pa čak i kad se može osigurati adekvatno socijalno distanciranje. Prekršitelji obveze nošenja maski počeli su se kažnjavati sa kaznom od 100 eura. Međutim, nakon toga su u Madridu doživjeli eksploziju slučajeva.

    Ako su maske doista učinkovite, kako to da su odvele Madrid prema novom lockdownu?

    Ovome dodajmo da je Bloomberg objavio članak u kojem objašnjava kako testiranje ima smisla ako je na osnovu tih testiranja moguće epidemiološki kontrolirati sve zaražene i njihove kontakte.

    Međutim, ako se testiranja izrazito forsiraju, kao u zadnje vrijeme u Britaniji, koja je u prošloj sedmici dosegla 1,3 miliona testiranih odnosno 20 puta više nego u martu, onda po zakonu velikih brojeva dolazi do zastoja u laboratorijima, a nije niti moguće provesti praćenje zaraženih i kontakata.

    U Britaniji agresivnim testiranje utvrđuju veliki broj slučajeva, ali smrtnost ostaje mala. Inače, jedan od ključnih podataka koji se može dobiti zahvaljujući testiranjima jest procjena realne smrtnosti tj. infection fatality rate-a (odnos broja umrlih prema broju zaraženih).

    U Francuskoj su došli također do 1,2 miliona testiranih u jednoj sedmici, a što ih je, kao i Britaniju, dovelo do blokade sistema, i to u situaciji kad se oko 99 posto testova pokazuje negativnima.

    Sve su češće rasprave o tome kako bi najbolja strategija u Covid-19 bila svjesno okuživanje nerizičnog dijela populacije, sve da bi se stvorio što veći broj imunih te tako zaštitilo rizične skupine; starije i osobe s komorbiditetima koji dižu rizike teških ishoda u slučaju infekcije SARS-CoV-2 virusom.

    Jednu od takvih pro et contra polemika možete pročitati na Twitteru matematičara Wesa Pegdena koji polemizira s drugim matematičarem Joelom Millerom.

    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih
    Maske izgleda ne pomažu: Obavezno nošenje, a sve veći broj oboljelih

    Posljednje objavljeno