Nakon što je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo pravosnažnu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a, uslijedile su oštre i dramatične reakcije medija bliskih režimu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Presuda je donesena nakon što je potvrđena ranija, prvostepena odluka kojom je Dodik proglašen krivim zbog potpisivanja Ukaza na zakone koje je 2023. godine usvojila Narodna skupština RS-a. Tim zakonima predviđeno je da se odluke visokog predstavnika u BiH ne objavljuju u Službenom listu Republike Srpske, te da se ne provode u ovom entitetu. Visoki predstavnik Christian Schmidt je ubrzo nakon usvajanja zakona poništio iste i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je nepoštivanje odluka OHR-a definisano kao krivično djelo. Uprkos tome, Dodik je potpisao ukaz o proglašenju zakona, što je rezultiralo optužnicom Tužilaštva BiH.

U istom predmetu optužen je bio i Miloš Lukić, direktor Službenog lista RS-a, koji je u prvostepenom postupku oslobođen, a takva odluka nije promijenjena ni u drugostepenoj presudi.

Potvrđena prvostepena presuda: Milorad Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora

Međutim, fokus dijela javnosti preusmjeren je na reakcije iz Srbije, gdje su mediji bliski vlasti pokrenuli kampanju oštrog tona. Naslovi poput “Sarajevo sprema hapšenje Dodika”, “Objavljen rat protiv Srba” i “Hoće rat?!” osvanuli su na portalima i naslovnicama nekoliko nacionalnih televizija i dnevnih listova, pokušavajući presudu predstaviti kao napad na srpski narod, a ne kao sankciju za kršenje zakona.

Podsjetimo, Milorad Dodik ostaje na slobodi do eventualnog poziva na izdržavanje kazne, a presuda ima snažne političke i pravne posljedice, posebno s obzirom na zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.

Nakon što je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo pravosnažnu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a, uslijedile su oštre i dramatične reakcije medija bliskih režimu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Presuda je donesena nakon što je potvrđena ranija, prvostepena odluka kojom je Dodik proglašen krivim zbog potpisivanja Ukaza na zakone koje je 2023. godine usvojila Narodna skupština RS-a. Tim zakonima predviđeno je da se odluke visokog predstavnika u BiH ne objavljuju u Službenom listu Republike Srpske, te da se ne provode u ovom entitetu. Visoki predstavnik Christian Schmidt je ubrzo nakon usvajanja zakona poništio iste i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je nepoštivanje odluka OHR-a definisano kao krivično djelo. Uprkos tome, Dodik je potpisao ukaz o proglašenju zakona, što je rezultiralo optužnicom Tužilaštva BiH.

U istom predmetu optužen je bio i Miloš Lukić, direktor Službenog lista RS-a, koji je u prvostepenom postupku oslobođen, a takva odluka nije promijenjena ni u drugostepenoj presudi.

Potvrđena prvostepena presuda: Milorad Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora

Međutim, fokus dijela javnosti preusmjeren je na reakcije iz Srbije, gdje su mediji bliski vlasti pokrenuli kampanju oštrog tona. Naslovi poput “Sarajevo sprema hapšenje Dodika”, “Objavljen rat protiv Srba” i “Hoće rat?!” osvanuli su na portalima i naslovnicama nekoliko nacionalnih televizija i dnevnih listova, pokušavajući presudu predstaviti kao napad na srpski narod, a ne kao sankciju za kršenje zakona.

Podsjetimo, Milorad Dodik ostaje na slobodi do eventualnog poziva na izdržavanje kazne, a presuda ima snažne političke i pravne posljedice, posebno s obzirom na zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.